BRUXELLES – Europska komisija je pozdravila službeno otvaranje jednog od najvećih projekata u EU-u i najvećeg u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije.

Most i dijelovi pristupnih cesta otvoreni su za promet od utorka, 26. srpnja, a očekuje se da će zadnja faza projekta i stonska obilaznica biti dovršeni do kraja 2023.Vrijednost cijeloga projekta, mosta i pristupnih cesta iznosi 525 milijuna eura,  od čega je 357 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je da će Pelješki most ubrzati gospodarski razvoj i ojačati teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i Hrvatske u cjelini.

“Projekt je iznimno važan za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju. Ovaj je most simbol europske solidarnosti i pokazatelj financijske i političke podrške Hrvatskoj. Uvjerena sam da će znatno poboljšati svakodnevni život građana i biti važna sastavnica razvoja Hrvatske”,

istaknula je Elisa Ferreira.

Potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica izjavila je čestitala je Hrvatskoj na ogromnom poslu i rekla da je izgradnja mostova, odnosno povezivanje područja i ljudi, jedna od glavnih zadaća EU-a. Novim mostom preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu povezuje se Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom Hrvatske.

Skraćivanjem vremena putovanja između Dubrovnika i Splita most će uvelike olakšati svakodnevni život hrvatskih građana, ali i stanovnika susjednih područja. Neometan protok ljudi i robe znači lakši pristup javnim uslugama, primjerice zdravstvenoj skrbi, ali i komercijalnim uslugama u brojnim podregionalnim centrima. Od bolje povezanosti veliku će korist imati turizam i trgovina te će se ojačati teritorijalna kohezija južne Dalmacije i ostatka zemlje, navodi se u priopćenju.

Pelješki most ima četiri trake, dug je 2,4 km, a visok 55 m, što omogućuje neometan prolaz brodova ispod njega. EU financira i infrastrukturu povezanu s mostom,  kao što su pristupne ceste, tuneli, mostovi i vijadukti. To uključuje izgradnju stonske obilaznice duge 8 km i rekonstrukciju postojeće ceste D414.  (26. srpnja 2022.)

Hrvatska vlada će izdati smjernice za štednju plina

BRUXELLES  – Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović najavio je u utorak nakon sastanka ministara energetike država članica eU-a da će Hrvatska pokrenuti aktivnosti za jačanje kapaciteta LNG terminala i plinovoda prema susjednim zemljama te da će vlada u četvrtak izdati i smjernice za postizanje ušteda koje na dobrovoljnoj osnovi mogu poduzeti svi potrošači.

Ministri energetike država članica EU-a postigli su u utorak na izvanrednom sastanku u Bruxellesupolitički dogovor o prijedlogu Uredbe Vijeća o koordiniranim mjerama, odnosno dobrovoljnom smanjenju potražnje za prirodnim plinom za 15 posto ove zime kako bi povećali sigurnost opskrbe energijom u EU. Uredba Vijeća predviđa mogućnost pokretanja „uzbune na razini EU” o sigurnosti opskrbe, u kojem bi slučaju smanjenje potražnje za plinom postalo obvezujuće.

Vijeće je u tom kontekstu omogućilo određena izuzeća i odstupanja od cilja smanjenja, kako bi se uvažile specifičnosti članica i osigurala ravnoteža između smanjenja potražnje plina i povećanja sigurnosti opskrbe u EU.  

“Hrvatska podržava predložene mjere i vlada će ovaj tjedan izdati smjernice za postizanje ušteda koje na dobrovoljnoj osnovi mogu poduzeti svi potrošači, kućanstva, javne institucije, industrija”, rekao je ministar Filipović.

Filipović je naglasio da će Hrvatska, osim ulaganja u obnovljive izvore energije, pokrenuti aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta LNG terminala i plinovoda prema susjednim zemljama te ubrzati procese, čime će se osigurati dugoročna stabilnost.  (26. srpnja 2022)

EIB pomaže Hrvatskoj u boljem korištenju europskih fondova

DUBROVNIK – Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) Teresa Czerwinska potpisali su u utorak u Dubrovniku Memorandum o razumijevanju kojim će učvrstiti suradnju radi postizanja zajedničkih ciljeva, prvenstveno oko korištenja dostupnih EU sredstava i daljnjoj pomoći vezano uz prometne projekte.

Kako je priopćeno iz EIB-a i Ministarstva, suradnja će biti usmjerena na omogućavanje ulaganja u željeznicu, pomorsku infrastrukturu, unutarnje plovne putove, sigurnost cestovnog prometa, otpornost na klimatske promjene, korištenje inovativnih i digitalnih tehnologija, urbanu mobilnost i multimodalna čvorišta te ceste i cestovni promet.

Sporazum će također omogućiti partnerima da potaknu lokalni gospodarski razvoj i pomognu Hrvatskoj u oporavku od pandemije covida-19 i dva razorna potresa koji su pogodili zemlju 2020. Czerwinska je istaknula kako je taj sporazum temelj na kojem će EIB proširiti svoju potporu modernizaciji, održivom razvoju, digitalizaciji i zelenoj tranziciji hrvatskog prometnog sektora, sektora u koji su već uložili oko 1,2 milijarde eura.

“Naše zajedničke aktivnosti omogućit će sigurnija, brža, učinkovitija i čišća prometna rješenja za Hrvate, a zauzvrat proširiti poslovne prilike i poboljšati kvalitetu života. Istodobno će ubrzati oporavak Hrvatske nakon potresa i covida-19”, kazala je. Butković je ocijenio da je dugogodišnja suradnja s EIB-om trenutno možda i najznačajnija za Hrvatsku u kontekstu pomoći koju pružaju u pripremi projekata. Jedan od tih projekata je i Pelješki most i pristupne ceste, koji su svečano otvoreni u utorak.  (26. srpnja 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.