ZAGREB – Tradicionalno najbrojniji turisti u Hrvatskoj, Nijemci su i ove godine zadržali tu poziciju, s više od 3 milijuna dolazaka i 22 milijuna noćenja, čime su u plusu u odnosu na 2021., ali i u odnosu na rekordnu 2019., izvijestili su u srijedu iz HTZ-a.

Njemački turisti su, po podacima HTZ-a iz sustava eVistitor, do sada ove godine u Hrvatskoj ostvarili 18 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2019., a i došlo ih je 16 posto više.

Iz HTZ-a ističu da je brojka od 3 milijuna njemačkih turista, koliko ih je došlo do sada ove godine, u 2019. dostignuta tek krajem te godine.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić podsjeća da je to tržište tradicionalno najvažnije za hrvatski turizam, s kojeg se ostvaruje i najveći udjel od oko 28 posto od ukupnih komercijalnih noćenja stranih turista.

“Rezultati dodatno bude optimizam, jer su Nijemci poznati po tome da cijene i traže kvalitetu, pa je ovo ujedno i potvrda uspješnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Zahvaljujem svim kolegama iz sektora koji su svojim ulaganjima u njemačko tržište doprinijeli poziciji Hrvatske kao jedne od omiljenijih inozemnih destinacija Nijemaca”, ističe Staničić. (14. rujna 2022.)

Digitalna ekonomija mogla bi dosegnuti 15 posto BDP-a u Hrvatskoj

ZAGREB – Digitalna ekonomija Hrvatske rasla je od 2019. do 2021. godine po 16 posto godišnje, a do 2030. njezina vrijednost mogla bi doseći i 15 posto BDP-a, pri čemu bi ICT sektor mogao biti glavni pokretač tog rasta, ističu iz tvrtke McKinsey&Company.

Ta je konzultantsko-istraživačka tvrtka provela novo istraživanje “Digitalni izazivači na novoj granici”, kojim je obuhvatila 10 deset država u regiji srednje i istočne Europe (uz Hrvatsku, još i Bugarsku, Češku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju).

Jedan od zaključaka tog istraživanja je da bi Hrvatska do 2030. mogla ostvariti porast udjela digitalne ekonomije u BDP-u za oko 6,5 postotnih bodova, što bi bio drugi najveći porast među zemljama te regije.

“Ubrzanjem razvoja digitalnih ekonomija, države srednje i istočne Europe mogle bi do kraja desetljeća ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti”, objavili su iz hrvatskog ureda te globalne tvrtke.

Označivši države prema razvoju njihove digitalne ekonomije kao “digitalne izazivače” (među kojima je i Hrvatska uz većinu zemalja regije), “digitalne predvodnike” (poput Belgije, Danske, Estonije, Finske, Irske i drugih) i “velikih 5” (Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska i UK), iz McKinseya ocjenjuju da bi upravo Hrvatska kao “digitalni izazivač” mogla napredovati brže od ostalih.

Takve ocjene temelje ne samo na godišnjem rastu digitalne ekonomije od 16 posto u zadnjih četiri godine, nego i na rastu digitalne trgovine od 28 posto godišnje, koja je, kako kažu, u Hrvatskoj znatnije razvijena nego trgovina robama, i to najviše zbog turizma i online rezerviranja hotela i drugog smještaja.

 Osim što procjenjuju kako bi udjel digitalne ekonomije u hrvatskom BDP-u do 2030. mogao porasti za otpriilike 6,5 postotnih bodova, smatraju i da bi do tada Hrvatska mogla godišnje u digitalnoj ekonomiji rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 12 posto.

ICT sektor u Hrvatskoj najvažniji za rast digitalne ekonomije

“Digitalna trgovina bi trebala biti glavni motor rasta digitalne ekonomije u većini država regije srednje i istočne Europe, no u Hrvatskoj se očekuje da će to biti ICT sektor”, naglašavaju iz McKinseya, dodavši da je njihovo istraživanje pokazalo i da snažan rast ICT industrije, u prosjeku za gotovo 20 posto godišnje, može voditi povećanju digitalne ekonomije. (14. rujna 2022.)

Hrvatska podupire europski put Crne Gore

ZAGREB – Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je u u srijedu u Zagrebu Ranka Krivokapića, ministra vanjskih poslova Crne Gore kojemu je potvrdio potporu Hrvatske na europskom putu te zemlje, priopćio je predsjednikov ured.

Crna Gora je daleko odmakla u pregovorima o članstvu s Europskom unijom, nakon što je i zalaganjem Hrvatske otvorila zadnje pregovaračko poglavlje, rekao je Milanović.

Predsjednik smatra kako pregovori Crne Gore s Europskom unijom ne mogu biti talac odnosa u regiji, niti uvjetovani pregovaračkim procesima drugih kandidata jer je Crna Gora nedvosmisleno pokazala svoju opredijeljenost prema članstvu u NATO-u i u EU, stoji u priopćenju. (14. rujna 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.