ZAGREB – Želim da Hrvatska postane europsko energetsko regionalno čvorište i u perspektivi dostavlja plin i Bavarskoj, kazao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za njemački časopis Focus.

Hrvatska na otoku Krku ima naftni i LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a kani širiti njegove kapacitete, kazao je Plenković njemačkom listu.

“Sada bismo rado napravili plinovod preko Ljubljane i Salzburga sve do Bavarske. Bavarska nam je do sada slala turiste, zašto mi uskoro ne bismo prema Bavarskoj slali plin?”, zapitao je hrvatski premijer.

Kazao je da je njemački kancelar Olaf Scholz upoznat s mogućnostima proširenja hrvatskih kapaciteta za uvoz i transfer LNG-a.

On je “pokazao zanimanje te ćemo nastaviti razgovore o ovoj temi s Njemačkom i ostalim zainteresiranim partnerima”, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje o ulasku u šengenski prostor, hrvatski je premijer odbacio tezu da bi na granicama moglo biti takozvanih ‘pushbackova’, odnosno brutalnog vraćanja migranata.

“Naše granične policajce obučavamo u skladu s nacionalnim i europskim pravom. Ispitali smo pojedine incidente koji nisu bili u skladu s time”, kazao je.

Naglasio je da Hrvatska ima 6000 policijskih službenika na preko 1300 kilometara dugoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

“Svjesno smo se odlučili protiv zidova, graničnih prepreka, bodljikave žice ili drugih fizičkih prepreka. One bi također odvajale Hrvate od Hrvata. Umjesto toga, policije surađuju u uskoj koordinaciji jedne s drugima. I puno novaca EU-a se usmjerava u nadzorne sposobnosti”.

Plenković smatra da bi EU trebala ubrzati integraciju zapadnog Balkana.

“Što više EU oklijeva, to više svjetskih regija prepušta Kini, Rusiji ili Turskoj”, kazao je.

Unija mora razumjeti kako se tu ne radi samo o proširenju, već o europskom teritoriju.

“Države zapadnog Balkana su okružene članicama EU-a, one ne mogu nigdje drugdje. Zbog toga bismo trebali proces integracija ubrzati”.

Naglasio je, međutim, da se Srbija se mora opredijeliti.

“Ne može se sjediti na dvije stolice. S jedne strane glumeći ‘good guya’ za stolom EU, a s druge pobuđujući gospodarske i povijesne veze s Rusijom”,

Plenković smatra da Hrvatska uvodi euro pravom trenutku, unatoč visokoj inflaciji u EU.

“Naša inflacija će u ovoj godini iznositi otprilike 10,2 ili 10,3 posto. To je više-manje kao i u Njemačkoj. No ona nema veze s prelaskom s kune na euro, već s ruskom agresijom na Ukrajinu, krize povezane s opskrbom hrane i s energetikom”, rekao je. (13. studenoga 2022.)

Policijska ekipa koja će raditi za EPPO

ZAGREB – Hrvatska je odredila policajce koji će raditi isključivo na kaznenim djelima iz nadležnosti Ureda europske javne tužiteljice (EPPO), što znači otkrivanju prevara s novcem iz fondova EU, carinskim i poreznim prevarama te prevarama i utajama PDV-a, piše u subotu Jutarnji list.

 Time je očito oformljen tim policajaca koji će se baviti isključivo euro-kriminalom, kaznenim djelima koja se najčešće izvode u prekograničnoj trgovini roba, onime što nazivamo kriminalom “bijelih kragni”.

 Procjena Laure Kövesi, europske javne tužiteljice, je da se godišnje tim kaznenim djelima ukrade oko 60 milijardi eura, a kako bi potraga za počiniteljima tih kaznenih djela bila uspješnija, predstavnici MUP-a su Tamari Laptoš, šefici hrvatskog ureda europske tužiteljice i njenim suradnicima, predali popis djelatnika koji će ići na dodatnu obuku za otkrivanje tih kaznenih djela i raditi na predmetima iz nadležnosti EPPO-a.

 Na temelju sporazuma o suradnji koji je u Luxemburgu potpisao ministar unutarnji poslova Davor Božinović, tužitelji iz Ureda europske tužiteljice imaju direktan pristup bazama podataka hrvatskog MUP-a, čime se skraćuje put do potrebnih podataka, a istodobno ubrzava proces provjere i otkrivanja kaznenih djela u nadležnosti EPPO-a. Nacionalni tužitelji EPPO-a time su dobili potrebne ovlasti, uz odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka, da nesmetano koriste baze podataka MUP-a.

 EPPO-u je dostavljen popis djelatnika koje je MUP odredio da rade na predmetima iz njene nadležnosti, a riječ je o većem broju no što je zatraženo, i ti su ljudi spremni već sutra početi s dodatnom edukacijom, kažu u MUP-u, dodajući da će se ta edukacija najvjerojatnije odnositi na upoznavanje s potrebnom legislativom, budući da policijska znanja i vještine ionako imaju.(12. studenoga 2022.)

Hrvatska poziva Srbiju da uvede sankcije Rusiji

BRUXELLES – Sve države članice zapadnog Balkana trebaju uskladiti svoje vanjske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i uvesti sankcije Rusiji, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Očekujemo od svih zemalja zapadnog Balkana da usklade svoje vanjske politike s onom Europske unije i uvedu sankcije Rusiji”, izjavio je Grlić Radman po dolasku na sastanak šefova diplomacija držaa članica EU-a.

Od zemalja zapadnog Balkana, jedino Srbija nije uvela sankcije Rusiji i odbija se uskladiti s vanjskom politikom EU-a.

Na dnevnom redu ministarskog sastanka je rasprava o ruskoj agresiji na Ukrajinu, o zapadnom Balkanu, stanju u regiji Velikih jezera te pitanje sankcija Iranu zbog gušenja prosvjeda u toj zemlji.

Grlić Radman je, govoreći o Bosni i Hercegovini, rekao da se od čelnika te zemlje očekuje da brzo formiraju vlast na svim razinama, preuzmu odgovornost za rad na ustavnim i izbornim reformama te svim drugim reformama kako bi zemlja do kraja godine dobila kandidatski status.

“Hrvatska u potpunosti podržava da se BiH dodijeli status zemlje kandidatkinje”, rekao je Grlić Radman.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je prije početka sastanka da je na Ukrajini da odluči kad je vrijeme za ulazak u mirovne pregovore s Rusijom.

“Ukrajina će o tome odlučiti, a naša je dužnost da ih podržimo”, rekao je Borrell. (14. studenoga 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.