go to the original language article
Većina država članica EU-a dogovorila se na ministarskom sastanku u ponedjeljak da uvede mogućnost uspostave centara za odlazak za odbijene tražitelje azila u zemljama izvan EU-a.
To se događa uz veću izmjenu uredbe EU-a o vraćanju. Ona treba otvoriti mogućnost da se više odbijenih tražitelja azila pošalje kući, kaže ministar za useljeništvo i integraciju Rasmus Stoklund (S).
“Tri od četiri neregularna migranta koji su dobili odluku o vraćanju u EU ostaju ovdje umjesto da se vrate kući.
Zato sam jako zadovoljan što smo se dogovorili o novoj uredbi EU-a o vraćanju. Vjerujem da novi skup pravila u značajnoj mjeri može pridonijeti poboljšanju brojki”, kaže Rasmus Stoklund.
Države članice EU-a u sporazumu utvrđuju da se ljudska prava moraju poštovati u centrima za odlazak izvan EU-a i da se osobe ne smiju slati natrag u zemlje u kojima riskiraju progon.
Pitanje je zatim je li moguće pronaći zemlje izvan EU-a koje su voljne udomiti centre za odlazak i koje mogu ispuniti zahtjeve. No ako to uspije, centri mogu imati dalekosežan značaj.
Sporazum naime predviđa da centri za odlazak izvan EU-a ne trebaju služiti samo kao centri za daljnje vraćanje prvenstveno u zemlju podrijetla.
Centri mogu biti i “konačno odredište” za osobe koje su dobile odbijenicu za azil u Europi, navodi se u sporazumu.
Drugim riječima, svi odbijeni tražitelji azila u načelu bi mogli biti poslani izvan Europe, ako se uspije uspostaviti centre.
Sporazum dolazi nakon što je većina država članica EU-a u ponedjeljak također rekla da za prihvatne centre u trećim zemljama.
U teoriji bi oni trebali primati osobe koje žele zatražiti azil u Europi.
Čak bi i osobe koje dolaze u Europu kako bi zatražile azil, prema sporazumu, mogle biti prebačene u prihvatne centre izvan EU-a. Obrada zahtjeva za azil time bi se odvijala izvan Europe.
Ako završi odbijenicom, osoba bi u teoriji mogla biti prebačena u centar za odlazak izvan EU-a.
Istodobno su se države članice EU-a dogovorile uvesti zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla koje u pravilu ne daju pravo na azil u EU-u.
Sve to u pokušaju da se ograniči priljev u Europu i osigura brži povratak osoba koje nemaju pravo na zaštitu.
Sporazum se sada mora ispregovarati s Europskim parlamentom prije nego što može stupiti na snagu. Očekivanje je ipak da će to uspjeti.
Dansko predsjedništvo Vijećem EU-a računa na pregovore prije Božića.
Rasmus Stoklund smatra da je Europa time na putu da napravi vrlo važan korak prema ponovnom preuzimanju kontrole nad migracijom.
Ipak napominje da će trebati vremena da se pronađu voljne zemlje i uspostave prihvatni i centri za odlazak koji ispunjavaju zahtjeve.
“Za nekoliko godina bit će jasno da je današnji dan povijesni dan. Nećemo to moći osjetiti sutra. Ali za nekoliko godina bit će očito”, kaže Rasmus Stoklund.