es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by EFE.

Madrid.- Ministar ekonomije, trgovine i preduzeća, Carlos Cuerpo, objasnio je na konferenciji za novinare nakon sednice Saveta ministara da će se od 83.200 miliona evra dodeljenih Španiji u vidu zajmova tražiti samo 22.800 miliona, s obzirom na to da se finansira na tržištima po nižim troškovima od onih utvrđenih za evropske zajmove.
O ovom pitanju želeo je da pojasni da su zajmovi iz plana oporavka zamišljeni „kao sigurnosna mreža kako bi se omogućio kontinuitet investicija“, ali da će sada ostati dostupni „ali sa sigurnosnom mrežom koja će biti nacionalna, a ne evropska“, što podrazumeva manji administrativni teret i veću fleksibilnost.
Što se tiče bespovratnih transfera, do sada je realizovano 55.000 miliona od ukupno 79.800 miliona evra koji pripadaju našoj zemlji, 70 %, tako da preostaje 24.800 miliona, precizirao je Cuerpo.
Cilj je da se realizuje 100 % tog novca, zbog čega nova aneks usvojena ovog utorka podrazumeva smanjenje administrativnog opterećenja i olakšava se verifikacija prekretnica, pored toga što se jačaju strateški prioriteti koje plan oporavka podrazumeva novim investicijama i zadržava se nivo ambicije.
Cuerpo je naglasio da aneks takođe uključuje dokapitalizaciju od 13.000 miliona evra Instituta za zvanični kredit (ICO), što učvršćuje njegovu sposobnost da odgovori na moguće potrebe finansiranja privrede i posle 2026. godine.
Reč je o agendi koja „uči iz stečenog iskustva“ i „odgovara na zahtev za pojednostavljenjem od strane Evropske komisije“, rekao je ministar, koji je insistirao da ona takođe koristi „dobar učinak španske ekonomije kako bi se optimizovali raspoloživi resursi, minimizirao uticaj u smislu duga i nastavilo podsticanje privrede“.>
Upitan o preostalim reformama uključenim u plan, Cuerpo je saopštio da se neke zadržavaju onakve kakve jesu, dok se druge, koje su važne za našu ekonomiju, menjaju i prilagođavaju stvarnosti, a kao primer je naveo prekretnicu povezanu sa zakonom o zemljištu.
Poslednja kategorija, kako je rekao, jesu „periferne ili dodatne reforme, manje reforme“, iako je želeo da jasno stavi do znanja da „će nastaviti svoj zakonodavni tok u nacionalnom okviru“, a primer je „zakon o nadležnom organu za zaštitu finansijskog potrošača“. (9. decembar)