go to the original language article
“`html
Već drugu godinu zaredom migracijski tokovi dosežu “rekordne razine, ali nisu izvan kontrole”, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Osim toga, migranti koji zadovoljavaju potrebu kao radna snaga također nisu adekvatno integrirani na tržište rada.
Godine 2023. 38 zemalja OECD-a registriralo je 6,5 milijuna novih “stalnih” migranata (uključujući osobe s dozvolom boravka i europske državljane), što je povećanje od 10% u usporedbi s 2022., godinom koja je već zabilježila rekordne migracijske tokove.
Sjedinjene Države, gdje je Donald Trump, koji je izabran na nedavnim predsjedničkim izborima, obećao masovne deportacije, ostaju vodeća zemlja odredišta s 1,2 milijuna novih legalnih, stalnih stanovnika, što je najviša razina od 2006.
Nadalje, oko trećina zemalja OECD-a doživjela je rekordne razine migracije, posebice Ujedinjeno Kraljevstvo (747.000), ali i Kanada (472.000), Francuska (298.000), Japan (155.000) i Švicarska (144.500).
S druge strane, stopa migracijskih tokova smanjila se u drugoj trećini zemalja tog područja, posebice u Danskoj, Estoniji, Izraelu, Italiji, Litvi i Novom Zelandu.
Veći dio rasta posljedica je obiteljske migracije (+16%) koja predstavlja 43% ukupnog ulaza, ali migracija iz humanitarnih razloga (+20%) također je u porastu, napominje OECD.
Stope migracije iz radnih razloga ostale su stabilne. Međutim, integracija migranata na tržište rada i dalje doseže neviđene razine.
Postpandemijski uzlazni trend u zapošljavanju migranata nastavio se 2023. s OECD-om koji bilježi “dolazeće povijesno visoke razine zaposlenosti” od 71,8%. Najviša stopa zaposlenosti je na Novom Zelandu (82,3%) dok je u Francuskoj 62,4%.
Istovremeno, razine nezaposlenosti u tim populacijama su niske (7,3%).
“Danas je nešto veća vjerojatnost (za migrante) da budu dugotrajno nezaposleni u usporedbi s nezaposlenima rođenim u zemlji”, napominje međunarodna organizacija.
Deset zemalja, uključujući Kanadu (75,8%), Ujedinjeno Kraljevstvo (76,3%) i Sjedinjene Države (73,3%), kao i 27 zemalja EU-a, zabilježile su “najviše stope zaposlenosti migranata ikad zabilježene”.
“Snažna potražnja za radnom snagom u zemljama domaćinima bio je jedan od glavnih pokretača migracije tijekom posljednje dvije godine”, objašnjava direktor zapošljavanja i rada OECD-a Stefano Scarpetta.
“U mnogim zemljama OECD-a koje se suočavaju s raširenim nedostatkom radne snage i predstojećim demografskim promjenama, rastući broj radnika migranata pridonio je održivom ekonomskom razvoju”, nastavlja.
Udio migranata među poduzetnicima znatno se povećao u OECD zemljama u posljednjih 15 godina. Godine 2022., 17% samozaposlenih bili su prosječno migranti, u usporedbi s 11% u 2006., napominje izvješće.
“Javna rasprava o utjecaju migracije na tržište rada općenito se vrti oko natjecanja za radna mjesta između migranata i radnika rođenih u regiji. Međutim, migranti nisu samo konkurentni radnici, već i poslodavci”, sažima izvješće.
Svjesni da su ti “značajni tokovi izazvali raširenu zabrinutost” i osobito “intenzivnu potražnju za smještajnim infrastrukturama”, OECD smatra da upravljanje migracijom “zahtijeva sve osjetljiviju ravnotežu”.
Osim zaoštravanja zakonodavstva o azilu, neke su zemlje već počele uvoditi ograničenja na druge legalne puteve migracije kako bi smanjile pritisak na tržište stanovanja i javne službe.
MAR.MI
“`