el flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by AMNA.

Europa se mora hitno i brzo ponovno naoružati kako bi imala “pouzdan odvraćajući” mehanizam do 2030. godine, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U svom govoru u Kopenhagenu, Predsjednica Komisije je iznijela četiri osnovna prioriteta dugo očekivane Bijele knjige o europskoj obrani koju će Komisija predstaviti i potrebu za ponovnim naoružanjem Europe do 2030. godine – plan koji Komisija naziva “Pripravnost 2030” (Readiness 2030). “Do 2030. godine, Europa mora imati snažan europski obrambeni stav. ‘Pripravnost 2030’ znači da se ponovno naoružamo i razvijamo naše kapacitete kako bismo imali pouzdano odvraćanje”, izjavila je von der Leyen.

Prvi prioritet – koji je ujedno i najvažniji – je povećanje obrambene potrošnje. “Obrambena potrošnja država članica povećala se za više od 31% od 2021. godine. To je dobro – ali nedovoljno, jer je znatno niže od sličnih izdataka SAD-a, Rusije i Kine”, rekla je von der Leyen. Komisija je prije dva tjedna predstavila plan za mobilizaciju ulaganja u iznosu od 800 milijardi eura u europsku obranu. To uključuje novi instrument – nazvan “SAFE” – koji može brzo pružiti državama članicama zajmove od 150 milijardi eura za ulaganja u obranu. Istovremeno, Komisija predlaže aktiviranje tzv. “Nacionalne klauzule o bijegu” kako bi državama članicama omogućila veću fleksibilnost da troše više na obranu bez kršenja fiskalnih pravila koja ograničuju deficit na 3% BDP-a. Ovo ima potencijal mobilizirati dodatnu obrambenu potrošnju do 1,5% BDP-a, ili približno 650 milijardi eura u naredne četiri godine. Istodobno, Komisija radi na prikupljanju privatnog financiranja – bilo od EIB-a ili s tržišta kapitala.

Drugi prioritet je “kupovati više europski”. Prema von der Leyen, “moramo zatvoriti naše kapacitete s europskim pristupom” do 2030. godine, a to znači “opsežnu, paneuropsku suradnju” kako bi se riješili nedostaci u prioritetnim područjima poput vojne mobilnosti, ulaganja u zračnu obranu i proturaketnu obranu, artiljerijska sustave, streljivo i rakete, dronove, korištenje vojne umjetne inteligencije ili kvantnih računala. “Troškovi i složenost projekata velikih razmjera daleko nadmašuju sposobnosti bilo koje države članice”, rekla je Predsjednica Komisije, stoga je naglasila da bi se zajedničke nabave trebale ojačati.

Treći i “najstrateškiji” prioritet za europsku obranu je Ukrajina. Kako je izjavila Predsjednica Komisije, “moramo Ukrajinu učiniti dovoljno snažnom – poput ‘čeličnog ježa’ – kako bi bila teško probavljiva za potencijalnog osvajača”. EU je već uložila oko 50 milijardi eura u vojnu potporu i obučila više od 73.000 ukrajinskih vojnika, dok snažno ostaje potpora ukrajinskoj potencijalnoj prijavi za članstvo u EU. Von der Leyen je također najavila da će se uspostaviti zajednička Radna grupa s Ukrajinom koja će koordinirati vojnu potporu EU i država članica.

Četvrti prioritet odnosi se na jačanje industrijske baze europske obrane. Danas većina obrambenih ulaganja ide izvan Europe i taj trend se mora promijeniti, počevši od ulaganja u Europi, rekla je von der Leyen. Međutim, priznala je da industrijska baza obrane Europe i dalje ima strukturne slabosti: još uvijek nije u stanju proizvoditi obrambene sustave i opremu u količinama i brzinom kakvi su potrebna državama članicama i ostaje previše fragmentirana s dominantnim nacionalnim čimbenicima koji opskrbljuju domaća tržišta. Prema Komisiji, tvrtke trebaju stabilan protok višegodišnjih narudžbi kako bi usmjerile svoja ulaganja. U tu svrhu, “uspostavit ćemo europski vojni mehanizam prodaje”, rekla je von der Leyen.

Na kraju, Predsjednica Komisije izjavila je da “smo u potpunosti predani suradnji s NATO-om i Sjedinjenim Državama. Naša sigurnost je nedjeljiva. Zbog toga radimo na otvaranju novih puteva za sigurnost s Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim partnerima u Europi, u našem susjedstvu ili unutar G7. Od Kanade do Norveške. I to čak i do Indije i drugih dijelova Azije”. (18/3/2025)