Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Za obnovu javnih objekata i infrastrukture na području zagrebačkog i banijskog potresa dosad su po podacima resornog ministarstva ugovoreni projekti vrijedni 2,96 milijarde eura, a Hrvatska je od 1,03 milijarde eura koje joj je odobrio Fond solidarnosti EU dosad potrošila pola.
Hrvatska nešto više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU-a treba iskoristiti do kraja lipnja, a dosad je predano zahtjeva za nadoknadu sredstava u vrijednosti od 513,7 milijuna, što čini 51,22 posto ukupne alokacije.
Od toga su isplaćena oko 342,2 milijuna eura ili 34,12 posto ukupne alokacije.
Podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuju da je od 1318 ugovornih projekata dosad završeno njih 569 od kojih se 257 odnosi na obnovu javnih zgrada, a ostali na mjere poput hitne sanacije, privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja.
U fazi izvođenja radova je 239 projekata obnove javnih zgrada, uključujući škole, bolnice, muzeje i sakralne objekte, te 111 projekata infrastrukture poput cesta i komunalne infrastrukture vrijednosti 1,8 milijardi eura.
Iz Fonda solidarnosti na raspolaganju je preostalo za iskoristiti 490 milijuna pa će se razlika do ugovorenog iznosa financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i drugih izvora kao što su novi višegodišnji financijski plan, državni i županijski proračuni, kažu u ministarstvu.
Kad je riječ o obnovi privatnih kuća i zgrada dosad je od građana zaprimljeno 31.318 zahtjeva, od kojih je obrađeno nešto više od 40 posto, a ugovoreni su radovi vrijedni 253,8 milijuna eura.
Manje zahtjevna obnova koja se odnosi primjerice na dimnjake, stubišta i zabatne zidove završena je ili je u tijeku na 8083 kuće ili privatne zgrade.
Zahtjevnija konstrukcijska obnova završena je ili je u tijeku na 49 zgrada. Izgrađeno je 11 kuća, a 95 ih je u izgradnji te je uklonjeno 911 kuća i zgrada. (4. ožujka 2023.)
Uvođenje digitalne zdravstvene iskaznice usporedivo s ukidanjem roaminga
ZAGREB/BRUXELLES – Uvođenje EU-ove digitalne zdravstvene putovnice je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvjestitelja Europskog parlamenta za taj prijedlog.
Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.
Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života, očekuje da će ta putovnica u pružanju zdravstvenih usluga imati učinak kakav je u telekomunikacijskom sektoru imalo ukidanje naplate roaminga u EU-u prije šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu koristiti svoje telekomunikacijske usluge po istoj cijeni koju plaćaju u svojim zemljama.
„EU digitalna zdravstvena putovnica predstavlja važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti, dakako sve u skladu sa sigurnosnim protokolima najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. Na taj način također potičemo prekograničnu zdravstvenu suradnju te zapravo revolucioniziramo digitalni sustav na EU razini“, istaknuo je na konferenciji, navodi se u priopćenju ureda zastupnika. (4. ožujka 2023.)
Odgođena odluka o zabrani vozila s motorima na unutarnje izgaranje
BRUXELLES – Države članice u petak su odlučile odgoditi konačnu odluku o uvođenju zabrane prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine, objavilo je švedsko predsjedništvo.
Konačnu odluku trebali su donijeti ministri za okoliš koji se sastaju sljedeći tjedan, 7. ožujka, a sada su zamjenici šefova stalnih predstavništava država članica (Coreper I) odlučili odgoditi to za neki kasniji sastanak Vijeća, objavio je glasnogovornik švedskog predsjedanja Vijećem EU-a Daniel Holmberg, ne navodeći razloge za odgodu.
Pregovarači Vijeća EU-a, koje zastupa države članice i Europskog parlamenta postigli su krajem listopada prošle godine načelni dogovor o uredbi koja predviđa obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se od tada više ne bi mogli prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Nakon toga, dogovor je sa svoje strane potvrdio Europski parlament na plenarnoj sjednici 14. veljače i preostala je još konačna odluka Vijeća da bi uredba stupila na snagu.
Međutim, u posljednje vrijeme počeli su se čuti kritični glasovi naročito u Njemačkoj i Italiji, dvije članice s vrlo jakim automobilskim industrijama, da je postavljeni rok preambiciozan i preuranjen.
Uz Italiju i Njemačku, rezerve prema ovoj uredbi imaju i Poljska i Bugarska. Ako bi Njemačka bila suzdržana, a Italija protiv, u Vijeću ne bilo dovoljno glasova za kvaliaficiranu većinu. Odluka u Vijeću može se donijeti ako za nju glasa najmanje 15 od 27 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. (3. ožujka 2023.)
Srpski mediji objavili dokument o planu provedbe sporazuma o normalizaciji između Srbije i Kosova
BEOGRAD – Kosovo neće težiti članstvu u Ujedinjenim narodima bez eksplicitne suglasnosti svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – Francuske, Britanije, SAD-a, Rusije i Kine – objavili su u nedjelju navečer beogradski mediji, pozivajući se na diplomate koji rade na “roadmapu” za primjenu europskog plana za Kosovo.
Portal beogradskog lista “Nova” objavio je da se to navodi u dokumentu koji su sastavili diplomati koje pripremaju vremenski raspored za implementiranje prijedloga europskog sporazuma o Kosovu, s kojim su se 27. veljače u Bruxellesu, kako je objavio šef eurodiplomacije Joseph Borrell, suglasili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti.
Čelnici Srbije i Kosova podržali su prijedlog EU-a za normalizaciju međusobnih odnosa i izrazili spremnost da počnu s njegovom provedbom, objavio je Borrell, koji je s posebnim predstavnikom EU-a za dijalog dviju strana bio domaćin Vučiću i Kurtiju.
Dokumentom koji su sastavili diplomati “pokušava se naći rješenje za protivljenje Srbije da se suglasi s prijemom Kosova u sve međunarodne organizacije, dakle i u UN, a što se tumači kao neformalno priznanje nezavisnosti”, navodi “Nova”.
Time se istodobno priznaje važnost Rusije i Kine kao geopolitičkih igrača i stalnih članica VS UN-a, a simbolična je gesta prema Moskvi i Pekingu koje drže stranu Srbiji, ne priznajući Kosovo.
Suglasnost Srbije na prijem Kosova u sve međunarodne organizacije predviđena je točkom 4. prijedloga sporazuma EU-a, a upravo to je ključna zamjerka Beograda i “crvena linija” jer Srbija kategorički odbija priznati Kosovo i prihvatiti da dobije stolicu u UN-u. (5. ožujka 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.