ZAGREB- Rješavanje stambene krize u EU traži koordinirane politike i iskorištavanje postojećih resursa, poručili su u petak sudionici panela “Prema priuštivijem stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj“, upozorivši da stanova ima dovoljno, ali mnogi nisu u funkciji.
Zastupnica Europskog parlamenta Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) upozorila je da čak deset posto građana EU-a troši više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje, što znači da ono za njih više nije priuštivo.
“To je golem izazov, osobito za mlade i obitelji s nižim primanjima”, kazala je na panel raspravi u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Naglasila je kako su revizija zakonodavstva i korištenje europskih fondova koji dosad nisu bili usmjereni na priuštivu stanogradnju nužni.
Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni/ESS) istaknuo je kako u mnogim državama članicama postoje brojne stambene jedinice koje se ne koriste jer su nekretnine postale sredstvo zarade, a ne stanovanja.
“Te stanove treba osloboditi kroz nacionalne porezne politike i paralelno ulagati u izgradnju javnih stambenih jedinica. Potrebni su nam gradski fondovi ili nacionalni fond za stanovanje, a europski novac pritom je ključan”, rekao je, dodavši da se do 2027. očekuju tek prenamjene jer novih sredstava trenutačno nema.
Eurozastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D), koji se javio videovezom iz Bruxellesa poručio da bi najmanje 50 milijardi eura godišnje iz europskog proračuna trebalo biti usmjereno na stambene politike.
U kontekstu rastuće stambene nesigurnosti u Europi, Europski parlament prvi je put osnovao Posebni odbor za stambenu krizu, čiji je cilj analizirati postojeće politike, utjecaj špekulativnih praksi te dati preporuke za priuštivije stanovanje u EU-u.
Hrvatska, s prosjekom od 31,8 godina za napuštanje roditeljskog doma, prednjači u Uniji po kasnom osamostaljivanju mladih – još jedan pokazatelj težine stambene krize. (25. travnja 2025.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.
