Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu objavila prijedlog Akta za potporu proizvodnje streljiva za Ukrajinu po kojem bi se iz europskog proračuna izdvojilo 500 milijuna eura bespovratne pomoći europskoj obrambenoj industriji.
Uz to, zemlje članice bi trebale dodati još toliko za ulaganja u jačanje proizvodnih kapaciteta.
Riječ je o ispunjavanju treće točke plana koje je EU usvojio 20. ožujka. Prva točka je isporuka topničkog streljiva Ukrajini iz postojećih zaliha u državama članicama koje će za to dobiti naknadu iz Europskog instrumenta za mir (EPF), druga je zajednička nabava streljiva kalibra 155 mm, a treća jačanje europske obrambene industrije kako bi mogla odogovoriti na te potrebe.
“Želimo izravno, europskim novcem, podržati našu obrambenu industriju za Ukrajinu i našu vlastitu sigurnost”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
Breton je proteklih tjedana posjetio 11 država članica koje raspolažu kapacitetima za proizvodnju streljiva i u srijedu je najavio da mu je preostalo posjetiti još dvije zemlje s takvim kapacitetima.
Među zemljama koje je obišao je i Hrvatska, gdje je boravio 20. travnja. Nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem, hrvatska vlada je priopćila da je na sastanku bilo riječi o“nastavku vojne pomoći Ukrajini, a u tom kontekstu i o proizvodnji streljiva za tu ratom pogođenu zemlju, o sigurnosti Europske unije te o poduzimanju mjera za povećanje proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije”.
“Proteklih tjedana posjetio sam glavna mjesta u EU za proizvodnju streljiva. Europa ima velike, raznolike obrambene proizvodne kapacitete, ali ne u mjeri da danas može zadovoljiti sigurnosne potrebe Ukrajine ili naših zemalja članica”, rekao je Breton i izrazio uvjerenje da će EU u roku od 12 mjeseci moći povećati proizvodne kapacitete na milijun komada streljiva godišnje za Ukrajinu.
Predloženi akt ima zanimljiv akronim ASAP (Act in Support of Ammunition Production). Taj akronim se često koristi u engleskom jeziku u značenju “što je prije moguće” (as soon as possible).
“ASAP će dati poticaj koji je našoj obrambenoj industriji potreban za sigurnost Ukrajine i Europe”, rekao je Breton. (3. svibnja 2023.)
Kurti predlaže hrvatski model za zaštitu srpske manjine na Kosovu
BRUXELLES – Kosovski premijer Albin Kurti odlučno je odbacio prvi nacrt statuta zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova i za zaštitu prava srpske manjine predložio model koji koristi Hrvatska.
“Nikako se ne slažem s prijedlogom, ja sam nasuprot tome predložio model normalizacije koji Srbija već ima s Republikom Hrvatskom”, kazao je Kurti.
“Nema normalizacije i dobrosusjedskih odnosa bez uzajamnog priznaja i bez ozbiljne i poštene zaštite nacionalnih manjina i u tom smislu vjerujem da je model koji koristi Hrvatska, a Srbija ga prihvatila, primjenjiv i na Kosovu”, rekao je Kurti u utorak navečer nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Sastanak je održan u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, koji se vodi pod pokroviteljstvom Europske unije.
Na sastanku je objema stranama predstavljen prvi nacrt statuta zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosovo, o čemu je sporazum potpisan još 2013. godine. Taj nacrt pripremio je tim Srba s Kosova.
Kurti je rekao da teritorijalna autonomija nije prihvatljiva jer bi ona dovela i do segregacije među kosovskim Srbima, ovisno o tome gdje žive.
“Neki Srbi ne mogu biti važniji od drugih Srba, želim rješenje za sve Srbe bez obzira gdje na Kosovu žive”, rekao je.
Dogovor o formiranju zajednice općina sa srpskom većinom potpisan je još 2013. godine, a Kurti kaže da je napisan “na amaterski način” i da nije uspio proći test Ustavnog suda Kosova. (3. svibnja 2023.)
EK privremeno zabranio uvoz ukrajinskog žita u 5 država članica
BRUXELLES – Europska komisija u utorak je privremeno, do 5. lipnja, zabranila uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine u pet zemalja članica EU-a, s tim da će ti proizvodi i dalje moći prolaziti preko tih zemalja i biti u slobodnom prometu u svim drugim članicama te ići dalje u izvoz.
Komisija navodi da je riječ o “privremenoj, preventivnoj mjeri”, koja je nužna s obzirom na iznimne okolnosti ozbiljnih logističkih uskih grla u pet država članica – Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Istodobno, Bugarska, Mađarska, Poljska i Slovačka obvezale su se da će ukinuti jednostrane mjere koje su donijele o zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine. Rumunjska nije uvodila jednostrane mjere.
“Cilj je ublažiti logistička uska grla u vezi s ovim proizvodima u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Mjere stupaju na snagu 2. svibnja i trajat će do 5. lipnja 2023. godine”, navodi Komisija.
Tijekom tog razdoblja ti proizvodi bit će i dalje u slobodnom prometu u svim državama članicama Europske unije osim navedenih pet država članica na prvoj crti. Ti proizvodi mogu i dalje biti u tranzitu preko teritorija tih pet država članica putem zajedničkog carinskog provoznog postupka.
U ovih pet država članica moći će se uvoziti žitarice samo ako su namijenjene tranzitu u druge članice Unije ili u treće zemlje.
EU je prošle godine privremeno, do 5. lipnja ove godine, ukinuo carine na sav uvoz iz Ukrajine. Riječ je o mjeri koja je uvelike pomogla ukrajinskom gospodarstvu suočenom s razornim ratnim posljedicama. Prošlog petka članice EU podržale su jednogodišnje produljenje uredbe prema kojoj je EU ukinuo carine na ukrajinsko žito. Sada to treba potvrditi Europski parlament, a zatim i Vijeće EU-a. (2. svibnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.