Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.LUXEMBOURG – Ministri unutarnjih poslova država članica sastali su se u četvrtak u Luxembourgu, gdje pokušavaju postići suglasnost o dva ključna zakona u području migracija i azila, oko čega se već nekoliko godina bezuspješno pregovaralo, ali ovaj put se čini da bi napokon moglo doći do dogovora.
“Hoćemo li uspjeti? Nadamo se, ali nisam siguran, izgledi su 50:50”, rekao je diplomatski izvor dobro upoznat s tijekom priprema za sastanak.
“Sada imamo realne izglede, postoji razumna nada da ćemo postići dogovor, ali nikad se ne zna”, dodao je izvor.
Ministri će pokušati doći do zajedničkog stajališta o dva ključna zakonska prijedloga, koji su sastavni dio novog pakta o migracijama i azilu – Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i Uredbe o postupcima azila.
No, ako ministri uspiju i izglasaju zajedničko stajalište, posao ni iz daleka nije gotov. Eventualni dogovor samo je pozicija s koje će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, a to bi mogao jednako težak, ako ne i teži posao. Svi ističu želju da cijeli posao bude dovršen prije sljedećih europskih izbora u lipnju sljedeće godine.
Europska unija se muči s pitanjem migracija još od 2015. godine i velike migrantske krize. Komisija je 2016. godine predložila pakt o migracijama i azilu, ali države članice nisu uspijevale postići dogovor o tome. Glavni kamen spoticanja bilo je pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata kako bi se rasteretile države članice na vanjskim granicama koje su pod velikim migrantskim pritiskom i snose najveći teret. Međutim, dio zemalja članica srednje i istočne Europe, u prvom redu Mađarska i Poljska nikako nisu pristajali na obvezujuće kvote.
Komisija je u rujnu 2020. predstavila prijedlog Novog pakta o azilu i migracijama kako bi napokon presjekla gordijski čvor u politici azila, to jest pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata po zemljama članicama. (8. lipnja 2023.)
EK predlaže tijelo za etička pitanja
BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog uspostave međuinstitucijskog tijela za etička pitanja, čime bi se trebali uvesti zajednički standardi etičkog ponašanja članova svih europskih institucija.
“Ljudi diljem Europe ne razlikuju je li skandal nastao u jednoj ili drugoj instituciji. Stoga, ako želimo ostati vjerodostojni u njihovim očima, svi moramo podlijegati zajedničkim etičkim standardima”, izjavila je potpredsjednica Komisije Vera Jourova predstavljajući prijedlog.
Novo tijelo u kojem će biti predstavnici institucija i pet neovisnih stručnjaka pokušat će dogovoriti zajedničke standarde prije europskih izbora u lipnju sljedeće godine.
Ono neće moći pokretati istrage, nego će biti zaduženo za uspostavljanje standarda u pogledu prihvaćanja darova, plaćenih putovanja i smještaja, sastanaka s lobistima, financijskim interesima, uvjetima pod kojima se može prihvatiti novi posao nakon isteka mandata.
Novi standardi važili bi za više od tisuću dužnosti u 9 europskih institucija, uključujući članove izvršnog odbora Europske središnje banke, povjerenike Europske komisije, suce Suda EU-a i zastupnike Europskog parlamenta, ministre države članice koja predsjedava Vijećem.
Uspostavom tijela za etička pitanja prvi će put postojati zajednički standardi etičkog ponašanja članova i formalni mehanizam za koordinaciju i razmjenu mišljenja među institucijama o zahtjevima u pogledu etike. Cilj je uspostaviti zajedničke standarde koji će biti jasni, transparentni i razumljivi.
Nakon afere Katargate, u kojoj je nekoliko članova Europskog parlamenta uhićeno zbog primanja mita od katarskih vlasti, poljuljano je povjerenje u europske institucije, pa je ovaj prijedlog neka vrsta odgovora na tu aferu, iako je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen spominjala potrebu za tim prije nego što je taj skandal izbio.
Prijedlog je naišao na oštre kritike, kao čista kozmetika, a Komisija se brani da postoje pravna ograničenja za uspostavu nekog tijela s jačim mandatom.(8. lipnja 2023.)
Novi pristup mentalnom zdravlju
BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu predložila novi sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju kako bi bio u istom rangu s fizičkim zdravljem i za koji će se izdvojiti 1,23 milijarda eura.
Prije pandemije koronavirusa svaka šesta osoba u EU-u već je bila pogođena problemima s mentalnim zdravljem, a situacija se s pandemijom dodatno pogoršala. Cijena nedjelovanja vrlo je visoka, iznosi 600 milijardi eura godišnje, navodi Komisija.
“Danas poduzimamo veliki korak u podršci mentalnom zdravlju u Europi, za one najranjivije, među ostalim za ljude i djecu koji bježe iz Ukrajine. Djecu koja moraju prebroditi užasna iskustva. Naš europski pristup, prvi takve vrste, mentalno zdravlje stavlja u isti rang s fizičkim zdravljem i opisuje sve što činimo kako bismo osigurali da potpora bude dostupna svima kojima je potrebna i cjenovno pristupačna”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Komisija navodi da će se djelovanje Unije u području mentalnog zdravlja fokusirati na tri cilja: odgovarajuću i učinkovitu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i liječenju u području mentalnog zdravlja te reintegraciju u društvo nakon oporavka.
Novi pristup mentalnom zdravlju predviđa više mjera i inicijativa poput prevencije i ranog otkrivanja, među ostalim putem Europske inicijative za sprečavanje depresije i samoubojstva, Europskog kodeksa za mentalno zdravlje i pojačanih istraživanja o zdravlju mozga.
Također se predviđaju mjere za zaštitu djece i mladih tijekom najranjivijih i formativnih godina. Mjere uključuju mrežu za mentalno zdravlje djece i mladih, skup alata za prevenciju kod djece usmjerenih na ključne zdravstvene odrednice mentalnog i fizičkog zdravlja te bolju zaštitu na internetu i na društvenim mrežama. (7. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.