Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska će biti jedna od prvih u Europskoj uniji s konkretnim mjerama protiv SLAPP tužbi koje će ući u novi zakon o medijima, ističu u Ministarstvu kulture i medija dok su novinarske organizacije razočarane usvajanjem ”razvodnjene” AntiSLAPP direktive na razini Vijeća EU.
SLAPP tužbe su neutemeljene tužbe pokrenute s pozicije moći radi zastrašivanje i utišavanje kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa, a žrtve takvih tužbi najčešće su novinari i mediji.
Vijeće Europske unije usvojilo je početkom lipnja zajedničko stajalište o Anti-SLAPP direktivi. Nova regulativa, koji je Europska komisija predložila 2022., namijenjena je rješavanju rastućeg problema strateških tužbi usmjerenih na novinare, aktiviste i druge javne kritičke glasove diljem Europe.
No, Europska federacija novinara (EFJ) smatra da tekst, koji je znatno ”razvodnjen”, daleko zaostaje za izvornim ciljem zakona o zaštiti novinara i prava na informaciju u EU. Slično je reagirao i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) koji je otvorenim pismom izrazio razočaranje Općim pristupom koji je usvojilo Vijeće Europske unije.
”Ovim stavom Vijeće čini korak unatrag u borbi protiv sve češćeg korištenja neutemeljenih i zlouporabnih sudskih postupaka značajno razvodnjavajući ključne odredbe u izvornom tekstu” ističu u SNH kojem je, kao i Europskoj federaciji novinara, na čelu Maja Sever.
Novinarske organizacije pritom navode i tri velika nedostatka zbog kojih se ne uspijeva pružiti učinkovit i adekvatan ”zaštitni” okvir za novinare i medijske kuće. Ističu da se ograničivanjem područja primjene direktive na čiste ”prekogranične” slučajeve, odnosno slučajeve u kojima se kazneni progon odvija u drugoj državi članici EU-a, izostavlja većina SLAPP tužbi iz područja primjene direktive.
Dodaju i da istraživanja pokazuju da se otprilike 90 posto slučajeva SLAPP-a u Europi pokreće u istoj jurisdikciji u kojoj njihova ”meta” ima prebivalište. Kao drugi nedostatak navode vrlo restriktivnu definiciju “očigledno neutemeljenih slučajeva” što značajno slabi ključni mehanizam ranog odbacivanja tužbe i smanjuje zaštitu dostupnu ”meti” te zaključno – brisanje odredbe o naknadi štete za one koji su bili meta SLAPP tužbi. (22. lipnja 2023.)
Nekoliko prometnih projekata u Hrvatskoj financira se iz CEF-a
BRUXELLES – Gradnja drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić Grada i Kutine najveći je projekt u Hrvatskoj koji je Komisija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), objavila je u četvrtak Europska komisija. Komisija je u četvrtak objavila da je odabrala 107 projekata prometne infrastrukture koji će primiti više od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu.Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne mreže (TEN-T). Među tim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko 245 milijuna eura namijenjen je gradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska. Drugi je projekt financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra, na nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno 4.930,000 eura.Treći projekt odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale luke Osijek, za što je namijenjeno nešto ispod milijun i pol eura (1.489,811). Među 107 odabranih projekata, Hrvatska sudjeluje u nekoliko njih zajedno s drugim članicama. (22. lipnja 2023.)
Orban: Balkan je jedini preostali resurs Europe
SARAJEVO – Mađarski premijer Viktor Orban kazao je u četvrtak u Sarajevu kako njegova vlada želi pomoći što bržu integraciju zapadnog Balkana u Europsku uniju jer tu regiju smatra “posljednjim preostalim resursom Europe” koji joj može pomoći da se uspješno suoči s novim izazovima. “Balkan je za nas u Mađarskoj posljednja rezerva europskih resursa. Europskoj je uniji potrebiji Balkan i BiH nego obratno”, kazao je Orban. Orban je u Sarajevu boravio u službenom posjetu gdje se odvojeno sastao s predsjedateljicom i članovima Vijeća ministara BiH, čelnicima državnog parlamenta te s članovima Predsjedništva BiH kao i s dužnosnicima vlade Federacije BiH. Planiran je i njegov odlazak u Banju Luku gdje bi u večernjim satima trebao razgovarati s čelnicima tog entiteta. Nakon sastanka u sjedištu Vijeća ministara BiH novinarima nije bio dopušteno postavljati pitanja a Orban je u izjavi kazao kako se prema BiH odnosi s poštovanjem i smatra je važnim susjedom u političkom i gospodarskom smislu čije je mjesto u EU.”Što god govorili u Bruxellesu mi smo za brzo članstvo Balkana odnosno BiH u EU”, kazao je Orban dodajući kako smatra da toj regiji već sada treba otvoriti pristup svim europskim fondovima i nije zadovoljan time što se sva ta sredstva sada nude isključivo Ukrajini. Kazao je kako se divi svima u BiH koji mogu održati funkcionalnim “najkompliciraniji politčki sustav na svijetu” a sugerira kako bi svu odgovornost za to što prije trebali preuzeti domaći političari jer puni suverenitet država smatra imperativom ali i načinom za bolje zajedničko funkcioniranje. (22. lipnja 2023.)
Kosovo: krizni sastanak u Bruxelles, Vučić neće sastanak s Kurtijem
BRUXELLES – Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell pozvao je srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija na hitni krizni sastanak u četvrtak u Bruxellesu, dok je Vučić poručio da dolazi u Bruxelles, ali se ne želi sastati s Kurtijem.“Pozvao sam čelnike Srbije i Kosova na hitni sastanak kako bismo pronašli izlaz iz sadašnje krize. Moramo odmah de-eskalirati situaciju, provesti nove izbore na sjeveru Kosova sa sudjelovanjem kosovskih Srba. To je od najveće važnosti za regiju i EU”, poručio je Borrell preko Twittera.Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak ujutro je objavio da će doći u Bruxelles i razgovorati s Borrellom, ali da nema što razgovarati s Kurtijem.“Otići ću u Bruxelles da razgovaram sat, dva, deset, s Borrellom, ali s Kurtijem nemam što razgovarati”, rekao je Vučić za RTS.Stanje na sjeveru Kosova iznimno je napeto posljednjih nekoliko tjedana. Koncem svibnja lokalni Srbi su se usprotivili da gradonačelnici etnički Albanci preuzmu dužnost nakon lokalnih izbora u četiri sjeverne općine na kojima je izlaznost bila samo 3,4 posto posto jer su ih Srbi, koji čine većinu na sjeveru, bojkotirali. U sukobima je ozlijeđeno 30 pripadnika mirovnih snaga (KFOR) i više od 50 srpskih prosvjednika. Do najnovijeg incidenta je došlo kada su srbijanske snage uhitile trojicu kosovskih policajaca. (22. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.