Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je niska, a dugotrajni procesi potkopavaju učinkovitost antikorupcijskog sustava, upozorila je Europska komisija u godišnjem izvješću o vladavini prava u državama članicama EU, iako ističe i “pozitivne pomake u pravosuđu”.
U izvješću za Hrvatsku, Komisija je objavila da se radi na rješavanju pitanja razine plaća sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnog osoblja, ali ističe da “i dalje postoji zabrinutost”.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pokrenuo je 5. lipnja štrajk svojih članova, državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojem traže 400 eura povećanja plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u sudbenoj vlasti i Državnom odvjetništvu. U međuvremenu je održano nekoliko bezuspješnih sastanaka predstavnika SDLSN-a s resornim ministrom uprave i pravosuđa Ivanom Malenicom.
Komisija kaže da je u Hrvatskoj “nastavljena učinkovita istraga korupcije na visokoj razini”, pri čemu se povećao ukupan broj optužnica i presuda.
No “prekomjerno trajanje istrage, kaznenog progona i donošenja presuda za korupcijska kaznena djela nastavili su potkopavati učinkovitost antikorupcijskog sustava”, naglašava se u izvješću.
Komisija pozdravlja povećanje resursa Povjerenstvu za rješavanje sukoba interesa, ali napominje da su još uvijek prisutne poteškoće s provjerom imovine. Doneseni su kodeksi ponašanja saborskih zastupnika, a uvele su ih i gotovo sve lokalne i regionalne uprave, a nacrt zakona o lobiranju upućen je na javnu raspravu, dodaje.
Komisija ocjenjuje i da su učinjeni “pozitivni pomaci u hrvatskom pravosuđu” pošto su “odlukom Ustavnog suda ukinute periodične sigurnosne provjere sudaca”, a radi se na tome da se to učini i za državne odvjetnike.
Europska komisija navela je da hrvatski pravni okvir “jamči medijski pluralizam i slobodu, kao i slobodu izražavanja i pravo na informaciju”. Što se tiče potonjeg, iako je revidirano zakonodavstvo o općem pristupu informacijama i javnim dokumentima, u praksi problem predstavljaju kašnjenja.
Nadalje, ističu da “i dalje postoji zabrinutost” glede političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i javnog servisa HRT-a i upozoravaju da su poduzeti “tek neki koraci” vezano uz SLAPP tužbe što “ostaje značajan problem koji utječe na profesionalno okruženje novinara”. (5. srpnja 2023.)
Zelena akcija poziva da se odbaci prijedlog EK-a o novoj generaciji GMO-a
ZAGREB – Zelena akcija apelirala je u četvrtak na relevantne institucije u Hrvatskoj i hrvatske predstavnike u EU da odbace nacrt nove uredbe Europske komisije, kojom bi EU trebala regulirati novu generaciju GMO-a i da kao minimum zahtijevaju zadržavanje postojećih standarda na tom području.
“Dugoočekivani nacrt nove uredbe Europske komisije, kojom bi EU trebala regulirati novu generaciju genetski modificiranih organizama (GMO) proizvedenih tzv. novim genomskim tehnikama (NGT), predviđa značajno razvodnjavanje postojećeg regulatornog režima”, kaže u priopćenju Zelena akcija te apelira na relevantne institucije u Hrvatskoj i hrvatske predstavnike u EU da odbace takav prijedlog te da kao minimum zahtijevaju zadržavanje postojećih standarda na tom području.
Naime, ako nacrt nove uredbe koji je jučer objavljen prođe, u Zelenoj akciji upozoravaju da će se na hrvatskim poljima i tanjurima pojaviti proizvodi novih, još uvijek nedovoljno istraženih tehnologija, a koje neće biti moguće detektirati, niti će krajnjim potrošačima biti osigurana informacija da se radi o NGT proizvodu.
Zelena akcija kaže da Europska komisija takav potez pokušava opravdati potencijalom NGT-a da doprinesu održivosti i prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene, ali da se takve tvrdnje više temelje na obećanjima biotehnološke industrije, nego na stvarnim proizvodima s karakteristikama zanimljivim s aspekta održivosti, a koji bi bili spremni za stavljanje na tržište u dogledno vrijeme.
Podsjećaju kako sve relevantne ankete pokazuju da većina ljudi u Hrvatskoj i EU ne želi konzumirati GMO hranu, a prošle godine je više od 420.000 građana i građanki EU-a potpisalo peticiju protiv deregulacije novih GMO-a. (6. srpnja 2023.)
Szijjarto protiv sankcija Dodiku
MOSTAR – Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto usprotivio se u srijedu u Banja Luci sankcioniranju političara u BiH očigledno aludirajući na čelnika Republike Srpske Milorada Dodika koji se našao na meti snažnih kritika zbog novih poteza kojim se osporava državni Ustavni sud BiH.
“Prijetnje sankcijama demokratski izabranim liderima ne vode nigdje i bilo bi dobro da čitava međunarodna zajednica shvati da su ljudi koji žive u ovoj zemlji dovoljno zreli odlučiti o svojoj budućnosti i svojoj sudbini”, rekao je ministar vanjskih poslova Mađarske u intervjuu za Radio televizije Republike Srpske.
Dijelove intervjua sa Szijjartom, koji će u cijelosti biti emitiran večeras, entitetska je radio televizija objavila na svojim mrežnim stranicama.
Čelnik Republike Srpske Dodik našao se pod snažnim kritikama najutjecajnijih zemalja zapada nakon što je prošloga tjedna Narodna skupština Republike Srpske donijela zakon kojim se zabranjuje primjena odluka Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. Takve je pak zakone entitetskog parlamenta poništio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, što su podržali SAD, Europska unija i najvažnije zemlje zapada.
Istodobno Dodik i vlasti RS-a su poručili kako neće poštovati Schmidtove odluke. Jedan od zahtjeva iz Republike Srpske je odlazak trojice sudaca stranaca u Ustavnome sudu BiH smatrajući ih pristranim u korist bošnjačke strane.
Mađarski šef diplomacije složio se s tim argumentom iz Banja Luke kazavši da bi o sudbini te države trebali odlučivati ljudi koji u njoj žive, a ne stranci. (5. srpnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.