BRUXELLES – Hrvatska će u utorak dobiti definitivnu potvrdu o ulasku u europodručje i bit će poznat konačni tečaj po kojem će se kune mijenjati u euro, pa je ministar financija Zdravko Marić to nazvao povijesnim danom.
“Veliki dan za Hrvatsku, usudio bih se reći i povijesni”, rekao je u utorak ministar financija Zdravko Marić po dolasku na sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), koje će u utorak usvojiti tri pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.
Treći pravni akt je uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. Definitivni tečaj konverzije kune u euro je tržišno osjetljiva informacija, stoga će ona ostati nepoznata sve do konačnog usvajanja odluke. Marić kaže da će se nakon što bude poznat konačni tečaj aktivirati određene odredbe hrvatskog zakona o euru, to jest kreće se najprije s dobrovoljnim, a od 5. rujna s obveznim dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i euru.
Hrvatski ministar financija, koji je prošli tjedan dao ostavku i ovo mu je zadnji sastanak Ecofina, ponovio je da je pridruživanje europodručju dobra vijest ne samo za Hrvatsku nego i za samo europodručje. (12. srpnja 2022.)
EU parlamentarci: Agresija Rusije na Ukrajinu potvrdila važnost Inicijative tri mora za EU
STRASBOURG – Europarlamentarci su na protekloj plenarnoj sjednici ocijenili kako je agresija Rusije na Ukrajinu potvrdila važnost Inicijative tri mora za EU. Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego u raspravi o inicijativi zatražio je da se i Luka Rijeka poveže na koridor Baltik-Jadran istaknuvši da je to hrvatski i europski strateški interes. Inicijativa tri mora za cilj ima infrastrukturno, digitalno i energetski povezati 12 zemalja središnje i istočne Europe, a europarlamentarci su na plenarnoj sjednici održanoj ovoga tjedna u Strasbourgu istaknuli kako je agresija Rusije na Ukrajinu potvrdila važnost Inicijative u postizanju energetske neovisnosti Europe od Moskve.
“Nove okolnosti traže i nove odgovore, zato kao odgovor na nove geostrateške okolnosti tvrdim da nam je povezivanje važnije nego ikad prije. Energetsko povezivanje, ali i prometno, jer promet je krvotok nacionalnog gospodarstva i kretanja građana”,
rekao je Flego u raspravi.
Luka Rijeka najveća je hrvatska luka na sjevernom dijelu Jadrana, a ta je ista luka samo na Mediteranskom koridoru, dok su sve ostale na dva – Mediteranskom i koridoru Baltik Jadran, naveo je ured zastupnika u priopćenju. Flego drži da je EU-ova revizija prometnih koridora prilika da se redefinira položaj i uloga riječke luke.
“U tijeku je revizija europskih prometnih koridora, TEN-T mreže, koja mora biti europski jedinstveni odgovor na novonastale okolnosti. Zato tražim od Komisije i svih 12 država članica hvalevrijedne inicijative da povežemo Luku Rijeka na koridor Baltik-Jadran. Zbog važne uloge koju Rijeka i Hrvatska imaju prema zemljama zapadnog Balkana, pozivam vas da u predstojećoj reviziji koridora damo Rijeci ulogu i status ulaznih vrata na tom koridoru i tako Europu učinimo još uspješnijom i povezanijom”, poručio je Flego u raspravi. (8. srpnja 2022.)
Komisija odobrila hrvatski program u vrijednosti od 500 milijuna eura
BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak odobrila hrvatski program državnih potpora, vrijedan do 500 milijuna eura, za poduzeće čije je poslovanje pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije. “U razdoblju u kojem je funkcioniranje tržišta ozbiljno poremećeno, ovaj hrvatski program vrijedan do 500 milijuna eura osigurat će dovoljnu količinu likvidnosti onim tvrtkama pogođenim trenutnom geopolitičkom krizom poticanjem kreditiranja privatnih banaka”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager. Vestager ističe da Komisija i “dalje stoji uz Ukrajinu i njezin narod”.
“Istodobno, nastavljamo blisko surađivati s državama članicama kako bismo osigurali da se nacionalne mjere potpore mogu uspostaviti na pravodoban, koordiniran i učinkovit način, istovremeno štiteći jednake uvjete na jedinstvenom tržištu”, dodala je izvršna potpredsjednica Komisije. Program državnih potpora odobren je sukladno Privremenom kriznom okviru za državne potpore, koji je Komisija usvojila 23. ožujka ove godine.
Komisija navodi da ju je Hrvatska obavijestila o programu potpore tvrtkama koje posluju u zemlji u svim sektorima koji su pogođeni sadašnjom krizom. Ta mjera nije dostupna financijskim i kreditnim institucijama. U okviru ovoga programa, kojim će upravljati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), potpora će se sastojati od ograničenih iznosa potpore ili potpore likvidnosti u obliku izravnih zajmova, subvencioniranih zajmova i kroz subvencije kamatnih stopa. (7. srpnja 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.