Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELES – Europska unija je privržena europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, ali posao na približavanju EU-a moraju odraditi politički akteri u zemlji, jer se u Bruxellesu malo toga može napraviti, izjavio je u srijedu visoki predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Mi smo privrženi europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinistvene, ujedinjene i suverene države i ostajemo čvrsto stajati uz vas na vašem europskom putu”, poručio je Borrell nakon sastanka predstavnika vlade BiH i EU-a u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.
“Ali taj posao trebaju obaviti politički akteri u zemlji, iz Bruxellesa malo toga možemo učiniti. To je vaša odgovornost”, dodao je Borrell.
Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi je rekao da je sada ključan trenutak za napredak jer će Komisija u listopadu objaviti izvješće o napretku, a u njemu može biti samo ono što je napravljeno.
Pozvao je sve u BiH da rade na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje je Komisija identificirala i koji su uvjet za otvaranje pristupnih pregovora. Među njima je ograničena ustavna i izborna reforma.
“Nadamo se da će ustavna i izborna refora biti ponovno na stolu nakon mnogobrojnih pokušaja i da ćemo vidjeti dogovor o tome jer su po tim i drugim reformama mjeri napredak”, rekao je Varhelyi.
Verhely i Borrell su također pozdravili napredak koji je postignut u približavanju EU-u u mandatu nove vlade na državnoj razini, formirane nakon parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine.
Varhelyi je rekao da Komisija radi na planu za zapadni Balkan koji je krajem svibnja u Bratislavi najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Riječ je o planu za gospodarski rast, temeljenom na četiri stupa, koji bi trebao osigurati da zemlje zapadnog Balkana već danas osjete koristi koje sa sobom nosi članstvo u EU.
Prvi stup toga plana je približavanje zapadnog Balkana jedinstvenom europskom tržištu, drugi je produbiti gospodarsku integraciju unutar regije, treći je ubrzanje reformi i četvrti povećanje pretpristupne pomoći.
Hrvatska će se zauzimati da se pregovori o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji otvore do kraja ove godine, ali i BiH sa svoje strane mora napraviti svoj dio posla, izjavio je u srijedu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Zalagat ću se i apelirat ću da se do kraja godine otvore pregovori s Bosnom i Hercegovinom. Spremni smo uložiti napore da u tome pomognemo Bosni i Hercegovini, ali i njezini politički čelnici moraju se snažno zalagati za to”, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.(19. srpnja 2023.)
BiH i Crna Gora žele ojačati suradnju s Frontexom
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina i Crna Gora žele ojačati suradnju s Frontexom kako bi kontrolirale ilegalne migracije i smatraju to važnim doprinosom na putu ka europskim integracijama, potvrdili su u srijedu državni ministri Nenad Nešić i Filip Adžić.
Crnogorski ministar unutarnjih poslova Adžić boravio je u službenom posjetu BiH, gdje se sastao s ministrom sigurnosti BiH Nešićem. On je novinarima u Sarajevu potvrdio kako dvije vlade žele uz pomoć Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) uspostavili jači nadzor nad tzv. balkanskom rutom ilegalnih migracija.
Crna Gora je ranije potpisala sporazum s Frontexom, a Nešić je potvrdio kako o tome intenzivno pregovara i Bosna i Hercegovina.
“Na dobrom smo putu i vjerujem da ćemo to pitanje riješiti u optimalnom roku”, kazao je Nešić.
Crnogorski ministar Adžić ustvrdio je kako je suradnja crnogorske policije s Frontexom već dala rezultate, no ilegalne migracije i dalje ostaju veliki izazov za sve države Balkana.
Nakon razdoblja pandemije, kada su ilegalni migranti u znatno manjem broju pristizali na Balkan na putu ka Europskoj uniji, ta je ruta u 2022. godini ponovo postala atraktivna, a ovaj se trend nastavio i 2023.
U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je registrirano nešto više od 10 tisuća ilegalnih migranata, a najveći broj njih iskazao je namjeru nastaviti put ka Europskoj uniji. (19. srpnja 2023.)
Velika dijaspora jedan od razloga za hrvatski interes za zemlje CELAC-a
BRUXELLES – Hrvatska ima interes za suradnju sa zemljama Latinske Amerike između ostaloga i zbog velike hrvatske dijaspore u tom dijelu svijeta, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Za razumijevanje naše pozicije važno je imati na umu da u državama Latinske Amerike i Kariba sve zajedno, prema procjenama naših različitih resora, živi čak oko 650 tisuća Hrvata”, rekao je Plenković koji je u ponedjeljak i utorak sudjelovao na sastanku na vrhu država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC).
Riječ je uglavnom o potomcima hrvatskih iseljenika koji su u različitim fazama, ponajviše dvadesetoga stoljeća, odlazili u Latinsku Ameriku.
“Skoro da i nema hrvatske obitelji, osobito u priobalnom području, koja nema barem nekoga da nije otišao u jednu od Amerika ili Australiju”, kazao je Plenković.
Najviše ih je u Argentini, oko 250 tisuća, u Čileu oko 200 tisuća, Brazilu 80-tak tisuća. Mnogi potomci hrvatskih iseljenika postali su važni akteri u političkom i gospodarskom životu zemalja u kojima žive. Jedan od njih je Gabrijel Borić koji je postao predsjednik Čilea.
Plenković je na marginama samita razgovarao s Borićem”, koji je, kako je rekao, “vrlo pozitivan prema domovini svojih predaka”.
Hrvatski je šef vlade također bilateralno razgovarao s predsjednikom Brazila Luizom Inaciom Lulom da Silvom i Argentine Albertom Angelom Fernandezom.
“To su nama tri najintersantnije zemlje u tom području i u njima imamo veleposlanstva iz kojih pokrivamo cijelu regiju”.
Govoreći o sastanku s argentinskim predsjednikom, Plenković je rekao da su Argentina i Hrvatska u skupini od šest zemalja koje imaju ambiciju ući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
“Htio sam malo htio vidjeti kako idu njihove pripreme s obzirom na zahtjevne fiskalne, financijske i ekonomske prilike u Argentini, gdje je inflacija oko 100 posto, tako da nije loše vidjeti kako se jedna velika zemlja nosi s ovakvom krizom, što oni rješavaju kroz različite programe s MMF-om”, pojasnio je Plenković.
Gospodarska razmjena između Hrvatske i zemalja CELAC-a nije velika, prošle godine vrijednost robne razmjene dosegnula je 221 milijun dolara.
“To po mome dubokom uvjerenju nije dovoljno i postoji želja da unaprijedimo gospodarsku suradnju”, dodao je. (18. srpnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.