Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatskoj nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli raditi na poslovima energetske obnove zgrada, upozorio je u utorak Hrvatski savjet za zelenu gradnju.
Trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, pokazao je dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom “Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“.
Analiza je izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD” kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.
Zgrade u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju, odgovorne su za potrošnju više od 40 posto energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2. Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
To je, ističe se, moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada), zbog čega je treba povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.
Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će na godinu biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5.800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike. (1. kolovoz 2023.)
Izvoz ukrajinskog žita preko hrvatskih luka na Jadranu
KIJEV – Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.
Ministarstvo navodi da je s Hrvatskom o tome postiglo dogovor.
U ponedjeljak je u Kijevu bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i tada je MVEP objavio da je Hrvatska Ukrajini na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita.
Ukrajina nije objavila koja bi se količina žita mogla izvesti na taj način.
Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.
Kijev pokušava povećati izvoz kopnenim putem preko Europske unije, ali nekoliko susjednih zemalja poput Poljske također opstruira tu transportnu rutu. (1. kolovoza 2023.)
Europskim sredstvima revitalizira se zaleđe Jadranske obale
IMOTSKI – Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u utorak je u Imotskom uručio 51 ugovor korisnicima potpora s područja Dalmatinske zagore u ukupnoj vrijednosti od 12,83 milijuna eura, priopćeno je iz ministarstva.
Radi se o bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju na temelju Programa gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore, Programa održivog razvoja lokalne zajednice, Programa podrške brdsko-planinskim područjima, te Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2023. godini.
Erlić je posebno istaknuo da su danas prvi put dodijelili ugovore iz Programa gospodarske i društvene revitalizacije Dalmatinske zagore. Radi se o novom programu koji je predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio točno prije godinu dana u Imotskom.
U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije su ga oformili zajedno s načelnicima i gradonačelnicima, a temelji se na dva smjera djelovanja – demografskoj revitalizaciji te gospodarskom rastu i razvoju.
„Današnjim ugovorima izgradit će se osam poduzetničkih zona, devet vrtića, turističku infrastrukturu i realizirati brojne druge projekte koji će u desetljeću pred nama pokrenuti poduzetničke aktivnosti i preokrenuti dosadašnje negativne demografske trendove”, rekao je Erlić. (1. kolovoza 2023.)
Ministarstvo navodi da je s Hrvatskom o tome postiglo dogovor.
U ponedjeljak je u Kijevu bio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i tada je MVEP objavio da je Hrvatska Ukrajini na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita.
Ukrajina nije objavila koja bi se količina žita mogla izvesti na taj način.
Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.
Kijev pokušava povećati izvoz kopnenim putem preko Europske unije, ali nekoliko susjednih zemalja poput Poljske također opstruira tu transportnu rutu. (1. kolovoza 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.