Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

ZAGREB – Šest šefova država Skupine Arrailos, uključujući hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, pozvali su u zajedničkoj izjavi države Sredozemlja, EU i međunarodnu zajednicu da se uključe u napore za zaustavljanje učinaka klimatske krize koji su teško pogodili i sredozemnu regiju, priopćio je Ured predsjednika.

Zbog katastrofalnih šumskih požara i drugih prirodnih katastrofa s kojima se suočavaju ljudi i države na području Sredozemnog mora, predsjednici država Skupine Arraiolos iz Sredozemlja telefonski su dogovorili i usvojili Zajedničku deklaraciju ‘Apel za Sredozemlje’.

Cilj deklaracije je podizanje svijesti o potrebi učinkovitog i brzog odgovora na posljedice klimatske krize, navodi u četvrtak Ured predsjednika.

Uz predsjednika Milanovića, deklaraciju su usvojili grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou, talijanski predsjednik Sergio Mattarella, predsjednik Malte George Vella, portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.

Predsjednici su se složili da “nema više vremena za gubljenje, nema više vremena za kompromise iz političkih ili ekonomskih razloga”.

“Imperativ je djelovati i poduzeti hitne, učinkovite inicijative. Sve zemlje Sredozemlja moraju se koordinirati i reagirati, odnosno uključiti u zajedničke napore kako bi se zaustavili i preokrenuli učinci klimatske krize”, stoji u zajedničkoj deklaraciji.

Šefovi država šest zemalja Sredozemlja i članovi Skupine Arraiolos “obvezuju se da će u potpunosti podržati zajedničko djelovanje i inicijative te apeliraju na Europsku uniju, ostale zemlje Sredozemlja i Skupina Arraiolos ime je dobila po portugalskom gradu u kojem je 2003. održan prvi sastanak predsjednika država članica EU-a s parlamentarnim i polupredsjedničkim sustavima.

Predsjednici zemalja članica EU-a bez izvršnih ovlasti redovito se u okviru Skupine Arrailos” sastaju na godišnjim neformalnim sastancima i razgovaraju o važnim pitanjima za Europu. (4. kolovoza 2023.)

Svjetski oceani bilježe rekordno visoke temperature

PARIZ – Svjetski oceani ovaj su tjedan postigli rekordno visoku temperaturu, pojačavši zabrinutost oko klime planete, morskog života i obalnih zajednica.

Temperatura površina oceana u petak je narasla na 20,96 stupnjeva Celzija, pokazuju podaci klimatskog opservatorija Europske unije.

Posljednji rekord od 20,95 stupnjeva zabilježen je u ožujku 2016. godine.

Oceani apsorbiraju 90 posto viška topline koju generira ljudska aktivnost od početka industrijskog doba, upozoravaju znanstvenici.

Ta toplina se nastavlja akumulirati jer se staklenički plinovi, većinom od izgaranja nafte, pina i ugljena, skupljaju u Zemljinoj atmosferi.

Prosječna temperatura oceana od travnja na razini svijeta ruši sezonske rekorde.

Topliji oceani teže apsorbiraju ugljikov dioksid, čime se pojačava začarani krug globalnog zagrijavanja. (5. kolovoza)

Hrvatska šalje helikopter u Sloveniju za pomoć u borbi protiv poplava

SINJ – Premijer Andrej Plenković najavio je u nedjelju da će Sloveniji, koja se suočava sa katastrofalnim poplavama, Hrvatska poslati helikopter koji će im pomoći u prijevozu stvari, ali i druga materijalna sredstva i mehanizaciju.

 U razgovoru sa slovenskim premijerom Robertom Golubom iskazao sam spremnost da pomognemo Sloveniji, rekao je premijer u Sinju gdje prati 308. Sinjsku alku.

 Sloveniju je u petak pogodilo nevrijeme, koje je zahvatilo dvije trećine države i što je  najgora prirodna katastrofa u povijesti Slovenije. Procijenjuje se da će štete premašiti  premašiti 500 milijuna eura.  Slovenija je u nedjelju aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Na slovenski zahtjev za pomoći reagirale su mnoge države članice EU-a.

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.