Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.DUBROVNIK – Prvi hibridni brod izgrađen u hrvatskom brodogradilištu, koji će ploviti Jadranskim morem, predstavljen je u petak u dubrovačkoj luci Gruž u okviru projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“.
Brod imena „Lacroma“ izgrađen je u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, a održavat će brodsku liniju Luka Gruž – Arboretum Trsteno – Rezervat Lokrum. Dug je 15 metara, kapaciteta 50 putnika uz posadu te s najvećom brzinom 18 čvorova, a prilagođen je i osobama s invaliditetom.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Zrinka Raguž podsjetila je kako su u RH kroz ukupno tri poziva za očuvanje prirodne baštine financirana 52 projekta ukupne vrijednosti 146,6 milijuna eura. “Tim se projektima podupiru ulaganja u prirodnu baštinu kako bi se povećala njihova privlačnost, ali i obrazovni kapacitet, uz glavni cilj upravljanja posjetiteljima. Ovaj je projekt idealan primjer takvih ciljeva”, izjavila je Raguž.
Izgradnja broda financirana je u okviru EU projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Naručitelj je Javna ustanova Rezervat Lokrum, a ugovorena vrijednost nabave broda iznosi oko 1,16 milijuna eura. (25. kolovoza 2023.)
Austrija želi promijeniti profil useljenika
BERLIN/BEČ – Vladajuća Austrijska narodna stranka (ÖVP) želi uvesti mjere, poput prava na socijalnu pomoć tek nakon pet godina boravka kojima bi se promijenio profil useljenika u Austriju, što znači više onih koji dolaze zbog posla, a manje tražitelja azila, prenijeli austrijski mediji u petak.
Austrija je prošle godine odobrila 21.000 zahtjeva za azilom i samo 2900 dozvola za boravak stranih radnika.
“Moramo donijeti mjere koje bi dovele do toga da magnet za useljavanje u Austriju ne bude socijalni sustav nego tržište rada”, rekla je ministrica integracije i obitelji Susanne Raab (ÖVP) za dnevnik Die Presse.
Austriji su potrebni useljenici, ali je trenutno primjetan “pogrešni oblik useljavanja”, dodala je.
Po njezinim riječima, Austrija bi po uzoru na Dansku mogla uvesti sustav socijalne pomoći za strance tek nakon pet godina boravka u Austriji, pri čemu bi visina potpore bila povezana s uspjesima prilikom integracije, posebno učenjem jezika.
Prema najnovijim podacima Austrijskog zavoda za statistiku, u državi je 2022. porastao broj stanovnika s migracijskom pozadinom na 26,4 posto. Građanima s migracijskom pozadinom se smatraju oni čiji su roditelji rođeni izvan Austrije.
Na prvom mjestu po zemlji porijekla je Njemačka, a slijede Rumunjska, Turska, Srbija i Hrvatska. (25. kolovoza 2023.)
EK upozorava RS zbog zakona o kriminalizaciji klevete
BRUXELLES – Europska unija izrazila je žaljenje zbog stupanja na snagu kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj ocjenjujući takav potez korakom nazad za integracije BiH prema Uniji i udarcem za civilno društvo i neovisne medije.
Narodna skupština Republike Srpske nedavno je ponovno odlučila kriminalizirati klevetu uz objašnjenje kako na taj način nastoje spriječiti utjecaj stranih nevladinih organizacija i medija za koje tvrde da su u funkciji rušenja toga entiteta. Zakonska rješenja su jučer stupila na snagu nakon objave u Službenom listu entiteta.
Glasnogovornik Europske komisije za vanjske poslove Peter Stano ocijenio je kako na taj način vlasti Republike Srpske ‘nameću nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu’.
„Novi zakon ozbiljno utječe na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj. Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava“, ocijenio je Stano u dostavljenoj izjavi.
Dodao je kako je ovakvo zakonsko rješenje suprotno očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU te da se ‘kosi s interesima svih građana Bosne i Hercegovine, uključujući onih koji žive u entitetu Republika Srpska’. (26. kolovoza 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.