Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović primio je crnogorskog kolegu Jakova Milatovića u ponedjeljak na Pantovčaku u njegovom prvom službenom posjetu nekoj članici Europske unije.
Nakon svečanog dočeka, dvojica predsjednika održat će tête-à-tête susret.
Ovo je prvi posjet Milatovića nekoj državi članici Europske unije nakon što je izabran i u svibnju ove godine prisegnuo za predsjednika Crne Gore.
Na dnevnom redu naći će se otvorena pitanja, od kojih se aktualizirao brod Jadran nakon Strateškog foruma na Bledu.
Očekuje se da će tijekom razgovora biti riječi o putu Crne Gore prema članstvu u Uniji.
Milanović je više puta podržao “europski put Crne Gore”.
Hrvatska kontinuirano pomaže Crnoj Gori na europskom putu, a ta se pomoć najviše ogleda kroz političku i tehničku pomoć u pregovorima s EU-om koji su započeli 2012. godine, priopćio je Ured PRH uoči dvodnevnog posjeta Milatovića Hrvatskoj. Milatović nakon sastanka na Pantovčaku odlazi u Banske dvore i Hrvatski sabor. (4. rujna 2023.)
Eickhout: zelene teme dominirat će u kampanji za europske izbore
ZAGREB – Zelene teme će dominirati kampanjom za europske izbore iduće godine, smatra nizozemski eurozastupnik Bas Eickhout, i zato će takve stranke morati bolje i konkretnije objasniti kakve koristi Europljani mogu imati od ‘zelenih politika’.
Razorni šumski požari poput onih koji haraju Grčkom, nezapamćene poplave koje su pogodile susjednu Sloveniju pokazuju da klimatske promjene utječu na život Europljana.
“Gledajući klimatske katastrofe, ne možemo si prisuštiti usporavanje ili čekanje”, upozorio je Eickhout u razgovoru s Hinom.
Potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu već se godinama bavi klimatskim promjenama, a prije ulaska u politiku sudjelovao je u izradi IPCC klimatskog izvještaja koji je 2007. dobio Nobelovu nagradu za mir.
Zelena tranzicija, energetska tranzicija, raspoloživi resursi, utjecaj tih promjena na gospodarstvo i društvo idu “ruku pod ruku”, istaknuo je Nizozemac i dodao da se ta pitanja ne mogu promatrati ni rješavati zasebno.
Priznao je da će zeleni u izbornoj kampanji morati bolje približiti koristi zelenih politika europskim građanima.
“Želimo 100 posto obnovljivih izvora energije je apstraktna rečenica”, kaže Eickhout i tvrdi da to treba konkretizirati.
Ističe i da zelene politike ne idu bez socijalnih politika i da su neizbježna ulaganja po tom pitanju.
“Potreban je snažan zeleni glas u svakoj zemlji. Ne postoji mala zemlja, svaka zemlja je važna”, rekao je Eickhout o hrvatskoj stranci Možemo! koja je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj zelenoj stranci. Očekuje se da će postati članica do kraja siječnja 2024. nakon dovršetka procesa evaluacije.
Hrvatska je u ovom sazivu Europskog parlamenta bez zelenog zastupnika. U prethodnom sazivu, od 2014. do 2019., među zelenima je bio Davor Škrlec. (2. rujna 2023.)
EU i SAD poziviju BiH da usklade propise o pranju novca
MOSTAR – Predstavnici administracija SAD-a i EU-a u BiH pozvali su vlasti u Federaciji BiH da hitno usklade propise vezane za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma kako se zemlja ne bi ponovno našla na tzv. sivoj listi Moneyvala, što bi onda značajno otežalo financiranje s inozemstvom.
Stručni tim Odbora stručnjaka za sprječavanje pranja novca Vijeća Europe (Moneyval) trebao bi uskoro posjetiti BiH kako bi napravili procjenu usklađenosti financijskih propisa.
Ukoliko se do veljače sljedeće godine ti propisi na usklade s međunarodnim standardima, BiH bi se mogla naći na sivoj listi Moneyvala, upozorili su veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy i voditelj Izaslanstva EU u BiH Johannn Sattler u zajedničkome pismu vlastima Federacije BiH.
“Ukoliko se do tada ne ispune međunarodni standardi, postoji realna mogućnost da se BiH ponovo nađe na listi jurisdikcija Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca i Europske unije sa strateškim nedostacima u sustavu za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma”, stoji u pismu.
Diplomati Murphy i Sattler upozoravaju da bi povratak na tzv. sivu listu Moneyvala imalo po BiH ‘političke, ekonomske i financijske posljedice’, a posebno bi bilo otežano financijsko poslovanje s inozemstvom. Poseban problem imale bi izvozne kompanije koje bi otežano naplaćivale novac iz inozemstva. “Ključni korak u pravcu ispunjenja međunarodnih uvjeta jeste usvajanje novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, usklađenog s pravnom stečevinom EU”, ističe se u pismu. (4. rujna 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.