ZAGREB – Iako nešto manje nego u prošloj godini, brojni građani i dalje se žele besplatno obrazovati uz pomoć vaučera i poboljšati svoje prilike na tržištu rada, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji će u skorije vrijeme napraviti analizu učinaka tog obrazovanja.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) uspostavljen je sustav vaučera za stjecanje vještina zaposlenih i nezaposlenih osoba sukladno potrebama gospodarstva. Vaučeri će se dodjeljivati do 2026., a za obrazovanje putem njih za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, ukupno je iz NPOO predviđeno gotovo 40 milijuna eura. Osim toga, za ulaganje u sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) Hrvatskoj je osigurano 697 milijuna eura.
U osam mjeseci ove godine, do 1. rujna, gotovo 6. 700 građana zatražilo je obrazovanje putem vaučera, u devet mjeseci prošle godine, od 1. travnja do 31. prosinca, to je učinilo njih 9.525.
Od 1. travnja, kad je projekt vaučera krenuo, do konca prošle godine odobreno je oko 7.500 zahtjeva za digitalne i zelene vještine.
Kad je u travnju prošle godine projekt vaučera krenuo, za njih su se mogle natjecati sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina, izuzev redovitih učenika i studenata te umirovljenika.
U veljači ove godine Zavod je, u dogovoru s Ministarstvom rada, s kojim provodi projekt, privremeno obustavio dodjelu vaučera zaposlenima koji su željeli steći digitalne vještine, no sada su svi programi dostupni svima, zaposlenima ili nezaposlenima.
Podaci Zavoda za zapošljavanje otkrivaju da većina građana, kad je riječ o programima za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, i ove godine najviše preferiraju Internetski marketing i brendiranje, Knjigovodstvo, Asistent za upravljanje projektima, Python developer i Front-End developer.
Kod obrazovanja za ostale vještine deficitarne na tržištu rada, najpopularniji su programi Klasične ručne masažne tehnike, Izrada prirodne kozmetike, Izrada i provedba projekata financiranih iz EU fondova, Klasične i korektivne tehnike šminkanja te Zavarivanje čelika kutnim spojem MAG postupkom. (22. rujna 2023.)
Borrell osuđuje teroristički napad na Kosovu
BRUXELLES- Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell osudio je u nedjelju “gnusni i kukavički” teroristički napad na pripadnike kosovske policije i pozvao na ponovnu uspostavu mira i stabilnosti.
Borrell je u nedjelju telefonski razgovarao s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem nakon što su zasad nepoznati napadači upali u selo s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, sukobivši se s policijom i zabarikadiravši se u pravoslavnom manastiru.
Kosovska policija objavila je da su jedan policajac i trojica od približno 30 napadača poginuli u pucnjavi oko sela Banjska.
Monasi i hodočasnici bili su zaključani u srpskom pravoslavnom manastiru tijekom višesatne opsade.
“Nakon današnjeg gnusnog i kukavičkog terorističkog napada na pripadnike kosovske policije, visoki predstavnik Josep Borrell razgovarao je s premijerom Albinom Kurtijem i najoštrije osudio današnju agresiju”, kaže se u priopćenju iz Borrellova ureda.
Visoki predstavnik Borrell izrazio je sućut obitelji, kolegama i najbližima policijskog službenika koji je izgubio život obavljajući dužnost, a ozlijeđenim policajcima zaželio brz oporavak, dodaje se.
Borrell je također razgovarao i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kaže se u priopćenju.
Borrell je ponovio je svoj poziv napadačima da se odmah predaju i dopuste da hodočasnici sigurno napuste manastir Banjska. Pozvao je na ponovno uspostavljanje “mira i stabilnosti”, dodaje se u priopćenju europske službe za vanjske poslove. (24. rujna 2023.)
BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak pokrenula treći krug zajedničke nabave plina pozivom tvrtkama da uoči zime registriraju svoje potrebe za tim energentom.
Komisija poziva tvrtke da svoje zahtjeve za prirodnim plinom registriraju do 27. rujna. Nakon toga Komisija će početkom listopada na međunarodnim tržištima tražite ponude za isporuke između prosinca 2023. i ožujka 2025.
Izvršni potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič kaže da EU ovu zimu očekuje u puno boljim okolnostima nego prošle godine, s obzirom da su skladišta plina skoro puna, da je osigurano puno više dobavnih pravaca i da je znatno povećan udio obnovljivih izvora energije.
„Međutim, stanje na tržištu plina i dalje je napeto, moramo ostati oprezni i nastaviti sa zajedničkim nabavama plina kako bi osigurali stabilnu i priuštivu opskrbu“, rekao je Šefčovič.
U prethodna dva kruga zajedničke nabave u svibnju i srpnju iskazan je interes za kupnju ukupno 27,5 milijardi kubičnih metara plina, a od pouzdanih ponuđača nabavljeno je 22,9 milijardi kubičnih metara.
Ukupna potražnja plina u EU-u puno je veća, oko 360 milijardi kubičnih metara, a zajedničkom nabavom barem dijela potražnje želi se postići bolje cijene plina. (21. rujna 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.