Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Zagreb – Hrvatski građani uglavnom su čuli da se održava Konferencija o budućnosti Europe, ali golema većina o njezinim zaključcima ne zna ništa, pokazuju rezultati istraživanja agencije Ipsos i Hine.
S održavanjem najvećeg projekta participativne demokracije u EU, Konferencije o budućnosti Europe, bila je upoznata većina Hrvata (60 posto), ali ih je s njezinim zaključcima upoznato tek četiri posto. Sredovječni ljudi i umirovljenici bili su za konferenciju zainteresiraniji od mlađih osoba, učenika i studenata. Konferencija o budućnosti Europe pokrenuta je 9. svibnja 2021., a godinu dana kasnije usvojeno je završno izvješće s 49 prijedloga za reformu Unije podijeljenih u 325 mjera.
One su proizišle iz preporuka s europskih panela građana, nacionalnih panela i višejezične digitalne platforme. Istraživanje Ipsosa naručila je Hina, a podaci su prikupljeni metodom CATI na uzorku od 662 punoljetnih građana u srpnju. Njih 22 posto navelo je da znaju barem nešto o Konferenciji, ali ideju i način funkcioniranja Konferencije točno je prepoznalo tek dva posto svih ispitanika.
Među ispitanicima koji su naveli da znaju nešto o radu Konferencije, samo ih je devet posto točno odgovorilo da su nasumično odabrani građani svih zemalja EU-a raspravljali o budućnosti Europe i iznijeli preporuke institucijama Unije. Rezultati ankete Ipsosa i Hine pokazuju da većina hrvatskih građana podržava uključivanje građana u raspravu o smjeru EU-a (70 posto), ali tek trećina građana iskazuje načelni interes za uključenje u takvu raspravu (33 posto). Pozitivan stav o EU-u ima 42 posto Hrvata, a negativan 15 posto. Za 44 posto ispitanika bi veće sudjelovanje građana u raspravama poboljšalo njihov stav o EU, a na 40 posto to ne bi imalo utjecaja. Među ispitanicima koji imaju negativan stav o EU, njih 11 posto smatra da bi se dodatno pogoršao stav o EU uključenjem građana u rasprave o smjeru Unije. Dio mjera proizišlih iz Konferencije o budućnosti Europe podrazumijeva izmjene temeljnih ugovora Unije čemu je sklono nešto manje od polovice Hrvata. Njih 46 posto smatra da treba izmijeniti ugovore ako je to nužno za uvažavanje preporuka građana, dok 34 posto njih smatra da treba prihvatiti samo one preporuke koje su u skladu s važećim ugovorima. Jedan od zahtjeva građana je ukidanje prava veta država članica u vanjskoj i sigurnosnoj politici, što se neće moći ispuniti bez izmjene ugovora. Hrvati su podijeljeni glede dodatnog povezivanja i usklađivanja članica EU-a – 44 posto ih smatra da bi članice trebale biti samostalnije, a 34 posto podržava veću povezanost i usklađenost. (17. srpnja 2022)
Komisija ovaj tjedan predstavlja prijedlog mjera za uštedu energije za sljedeću zimu
Bruxelles- Europska komisija će sljedeći tjedan predstaviti prijedlog mjera za uštedu energije u okviru priprema za zimu u slučaju prekida isporuke plina iz Rusije.Europska komisija će u srijedu predstaviti prijedlog mjera, koje uključuju ograničavanje grijanja u javnim zgradama na 19 stupnjeva i hlađenja tijekom ljetnih mjeseci na 25 stupnjeva.
Prema planu, čije je pojedinosti objavio AFP, oko 11 milijardi kubičnih metara plina uštedjelo bi se ograničavanjem grijanja i hlađenja u zgradama, između 4 i 40 milijardi kubičnih metara uštedjelo bi se na smanjenju potrošnje plina za proizvodnju električne energije te oko 10 milijardi na smanjenju industrijske potražnje. Prijedlog Komisije bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara za energiju koji je sazvan za 26. srpnja. (17. srpnja 2022.)
Prvi korak na dugom putu prema EU-u za S. Makedoniju i Albaniju
Bruxelles – U utorak bi se u Bruxellesu trebale održati međuvladine konferencije o pristupanju, kojima bi pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bili proglašeni otvorenima. To je prvi proceduralni korak na dugom putu prema članstvu.
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 17 godina. Otvaranje pregovora s tom državom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO. Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik. Sjeverna Makedonija je prihvatila prijedlog Francuske, koja je u prvoj polovici godine predsjedavala Vijećem EU-a. Prijedlog je izglasan u parlamentu bez sudjelovanja opozicije, koja je najavila da neće podržati promjenu ustava kako bi se u njemu spomenulo postojanje bugarske nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Za promjenu ustava potrebna je dvotrećinska većina, koju vladajuća koalicija nema bez oporbe. Bugarska je najavila da neće dopustiti otvaranje prvih poglavlja dok se promijeni ustav.
Puno građana Sjeverne Makedonija uzelo je bugarske putovnice, koje im omogućuju da putuju i rade u EU-u bez ograničenja. Bugarska to sada koristi kao dokaz da su ti građani zapravo etnički Bugari. (17.srpnja 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.