Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o ilegalnim migracijama, tražio je to Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a Izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja ove godine, pripremila je Vlada.
Izvješće pokazuje da je u prvih deset mjeseci ove godine, policija evidentirala oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za lanjski listopad vidljiv je pad od 51 posto.
S povećanjem nezakonitih migracija, povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.
Gotovo svi oni ne zadržavaju se u Hrvatskoj već je pokušavaju nezakonito napustiti prema nekoj od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila, navodi se u izvješću.
Njih čak 47 posto ne postupa po uputama policije i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu ili Kutini.
Dolasci migranata u BiH rastu i najveći su unatrag pet godina
Vlada u svom izvješću upozorava i da dolasci migranata u BiH rastu od početka ove godine i trenutno su najveći u zadnjih pet godina.
Do 22. listopada evidentirano je gotovo 28.000 novo pridošlih osoba, 54 posto više nego lani, s tim da evidencije u BiH nisu centralizirane ni precizne jer sukladno podacima IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije), stvarna brojka je daleko veća i iznosi 51.239 migranata.
Dodatno, državljane Turske i Rusije susjedna država ne evidentira jer u nju dolaze zakonito zbog bezviznog režima, što otežava praćenje stvarnog broja migranata u BiH odnosno praćenja migracijskog opterećenja prema Hrvatskoj. (8. studenoga 2023.)
Velika akcija policije u Srbiji otkrila brojne ilegalne migrante i krijumčare
BEOGRAD – Srbijanska policija je u više akcija od 27. listopada našla oko 4.500 iregularnih migranata koji su se skrivali u pograničnom pojasu prema Mađarskoj i Rumunjskoj na području Sombora, Subotice, Kikinde i Pirota, a do sada ih je više od 3.000 smješteno u prihvatne centre, priopćio je u srijedu srbijanski MUP.
U akcijama je uhićeno osam krijumčara i još 119 ljudi pod optužbama koje uključuju trgovinu ljudima i ilegalno posjedovanje oružja i droge.
Policija je zaplijenila pet automatskih pušaka, pet pištolja, više od 1.500 komada streljiva različitog kalibra, te stotine stranih putovnica, a pretreseno je više od 81.000 automobila i 300 kuća.
Ministarstvo unutarnjih poslova poručilo je da će ustrajati u akcijama dok se ne riješi problem iregularnih migracija i prekine lanac krijumčarenja ljudi, ne navodeći nacionalno podrijetlo migranata.
Većina njih, koji koriste balkansku rutu na putu ka zemljama EU-a, najčešće su iz zemalja Bliskog istoka, Afganistana, Pakistana i sa sjevera Afrike, a do Srbije stižu iz Turske, Bugarske, ili iz Grčke, preko Sjeverne Makedonije.
Njihovu namjeru da se domognu zemalja EU-a krijumčari koriste naplaćujući im transport mrežom švercerskih kanala, uz česte sukobe i oružane obračune.
Tijekom listopada tri migranta poginula su u pucnjavi u pograničnom pojasu Srbije i Mađarske. (8. studenoga 2023.)
Čelnik Hrvata u BiH kaže da je izvješće EK poticaj za nastavak reformi
MOSTAR – Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a te zemlje Dragan Čović ocijenio je u srijedu odluku Europske komisije o davanju uvjetne preporuke za otvaranje pregovora o članstvu s Unijom poticajem za nastavak rada na ostvarenju europske budućnosti Bosne i Hercegovine.
“Duboko posvećeni europskoj budućnosti naše domovine, nastavit ćemo čvrsto raditi na tom cilju”, napisao je Čović na svome nalogu na Platformi X.
On je posljednja dva dana iznosio očekivanje da će Bosna i Hercegovina otvoriti pregovore s Europskom unijom navodeći kako bi Europska komisija mogla dati uvjetnu preporuku. To je danas i objavljeno te se navodi kako “Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nagovijestila je da bi Komisija Europskome vijeću mogla u prvome dijelu 2024. dostaviti preporuku za otvaranje pregovora s BiH kada zemlja ispuni dio postavljenih uvjeta.
Čović je pozdravio napore svih dužnosnika iz Europske unije koji podržavaju Bosnu i Hercegovinu na tome putu.
Europska komisija je u izvješću za BiH ocijenila kako je zabilježen napredak, no da je potrebno provesti dodatne reforme kojim bi se osnažila ljudska prava i napravilo iskorak u oblasti pravosuđa. To uključuje i pravosudne te ustavne i izborne reforme kako bi se zajamčila jednaka prava građana, ali i “očuvao ustavni poredak zemlje”. (8. studenoga 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom