EU Komisija: Treba iskoristiti i ruski novac zamrznut u Njemačkoj

Bruxelles (dpa) – Njemačka i nekoliko drugih država trebale bi, jednako kao i Belgija, staviti na raspolaganje zamrznuta ruska sredstva za potporu Ukrajini. Prema navodima dužnosnika EU-a, to predviđa sada od predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljeni prijedlog za takozvani reparacijski zajam u iznosu do 210 milijardi eura. Osim Njemačke, prema tome su i Francuska, Švedska i Cipar mogući davatelji ruskog državnog imovinskog fonda za ovaj pothvat, pri čemu bi se u Francuskoj trebalo nalaziti najviše novca. Ruska sredstva središnje banke kojima upravlja belgijska financijska institucija Euroclear procjenjuju se na oko 185 milijardi eura.

Belgijska je vlada posljednjih mjeseci više puta tražila sudjelovanje drugih država EU-a kako bi se smanjio rizik da Belgija postane jedina meta mogućih protumjera. Pritom se, između ostalog, vidi opasnost da Moskva oduzme imovinu europskim privatnim osobama i poduzećima u Rusiji.

Njemačko gospodarstvo vidi velike rizike

Predsjednik uprave Njemačko-Ruske vanjskotrgovinske komore, Matthias Schepp, nedavno je upozorio da je njemačka imovina u iznosu većem od 100 milijardi eura u opasnosti. «Njemačka je ulagale u Rusiji kao nijedna druga zemlja. Stoga ima najviše za izgubiti kod planirane uporabe ruskih sredstava središnje banke za kupnju oružja u korist Ukrajine», rekao je u listopadu za Deutsche Presse-Agentur.

Savezna vlada drži točne brojke u tajnosti

Koliko se ruskog novca središnje banke nalazi u Njemačkoj, njemačka vlada zasad drži u tajnosti. Posljednje je priopćeno samo da su u vezi s ruskim napadačkim ratom protiv Ukrajine ukupna imovinska sredstva u iznosu od oko 3,5 milijardi eura zamrznuta ili blokirana. To obuhvaća zamrznuta sredstva i gospodarske resurse osoba odnosno entiteta s popisa, kao i «inozemnu imovinu ruske središnje banke koja podliježe zabrani transakcija».

Diplomati su nedavno rekli da se kod imovine središnje banke vjerojatno radi o manjem troznamenkastom milijunskom iznosu. Savezna vlada se dosad javno nije jasno odredila prema pitanju bi li bila spremna pridonijeti i imovinom koja se nalazi u Njemačkoj. Glasnogovornica Ministarstva financija rekla je navečer za Deutsche Presse-Agentur: «Savezna vlada analizira prijedlog.» Molimo za razumijevanje da ta analiza još traje.

Rasplet za dva tjedna?

O planu Europske komisije predstavljenom u srijedu sada moraju raspravljati vlade država članica. Predsjednica Komisije von der Leyen nada se da će šefovi država i vlada država EU-a za dva tjedna na svom prosinačkom summitu odobriti plan. U sljedeće dvije godine u Ukrajinu bi najprije trebalo otići oko 90 milijardi eura.

Kao alternativu konceptu za korištenje ruskih sredstava, von der Leyen je dodatno iznijela konkretan prijedlog za podizanje novih dugova EU-a za Ukrajinu. Brojne zemlje poput Njemačke to, međutim, odbijaju i računaju na to da će slomiti dosad ustrajan otpor Belgije prema korištenju ruskih sredstava. Ta država članica EU-a igra ključnu ulogu u tom pothvatu, budući da se velik dio ruskih sredstava trenutačno ondje nalazi pod upravom poduzeća Euroclear. (3. prosinca)