Portugalski ministar vanjskih poslova danas je ocijenio da je “pravi pravni način” korištenja zamrznutih ruskih sredstava sadržan u prijedlogu koji je danas predstavila Europska komisija, priznavši da je “složen” i da će zahtijevati punu pozornost država članica.
“To je pitanje o kojem raspravljamo već dugo […], sve države članice [Europske unije (EU)] pokazale su volju da se ona [zamrznuta ruska imovina] doista iskoristi, koji je pravi pravni oblik sada je u ovom prijedlogu Komisije i zaslužuje pozornost, pomno proučavanje, jer je riječ o složenom prijedlogu”, rekao je Paulo Rangel novinarima.
U izjavi na marginama ministarskog sastanka u stožeru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), u Bruxellesu (Belgija), portugalski je dužnosnik dodao da većina od 27 država članica EU želi ovo rješenje i uvjerava Belgiju (jednu od zemalja koje imaju najviše zamrznutih ruskih sredstava) da želi “izaći ususret izraženim zabrinutostima”.
“Postoji velika većina koja je naklonjena pitanju imobilizirane imovine, jer je to ruski novac koji bi omogućio da se iskoristi za predujmljivanje reparacija [Ukrajini], rekao bih da postoji velika sklonost tom rješenju”, ustvrdio je dužnosnik, upozorivši, međutim, da “ima neke pravne prepreke”.
“Velik dio njih” već je prevladan, smatra Paulo Rangel.
Europska komisija danas je predložila kontroverzni zajam za reparacije utemeljen na zamrznutoj ruskoj imovini i manji kredit koji se oslanja na proračun Europske unije (EU), kako bi se poduprla Ukrajina 2026. i 2027. godine.
S ciljem “jačanja financijske otpornosti Ukrajine u kontekstu kontinuiranog ruskog rata agresije”, izvršno tijelo Unije danas u priopćenju predlaže “dva rješenja za odgovor na potrebe financiranja Ukrajine za 2026.–2027.”, a to su zajam EU-a i zajam za reparacije.
Ovaj prijedlog suočava se s protivljenjem Belgije, dodatno otvara pravne dvojbe i potiče pitanja o stabilnosti jedinstvene valute.
Dok bi se prva opcija odnosila na korištenje proračunske margine (headroom) EU kao jamstva da Bruxelles izađe na tržišta i mobilizira takav iznos u korist Ukrajine, druga bi značila zaduživanje kod financijskih institucija Unije koje drže imobilizirane iznose imovine Središnje banke Rusije.
Ovaj potonji zajam Rusija bi vratila nakon plaćanja reparacija Ukrajini i, s obzirom na pravne rezerve Belgije (gdje se nalazi velik dio takve imovine), bio bi popraćen mehanizmom solidarnosti u Uniji.
go to the original language article
