go to the original language article
Bruxelles (ANSA) – Europska unija stavlja na stol dva puta za financiranje Kijeva. Prvi uključuje korištenje ruske imovine. Zamrznuti novac u Europi koristio bi se za izdavanje euroobveznica kojima bi se financirala Ukrajina. Mehanizam koji je sada poznat kao ‘prestito di Riparazione’ i koji bi trebao biti vraćen po završetku sukoba, ako iz Rusije stignu ‘ratne reparacije’.
Drugi put naizgled se čini lakšim, a to je jednostavno davanje Ukrajini zajmova koji bi se temeljili na višegodišnjem proračunu EU-a. Paradoks je da je složeniji mehanizam zapravo pravo rješenje: doduše mora biti ‘osiguran’ nepoljuljivim jamstvima, ali ne predviđa novi dug i može se odobriti kvalificiranom većinom, čime se zaobilaze predvidljivi vetoi Belgije i Mađarske.
Suprotno tome, zajmovi financirani iz margina Financijskog okvira, po modelu zajma Sure tijekom Covida, zahtijevaju jednoglasnost. Postoji i treća mogućnost, da se od Bce zatraži da djeluje kao ‘posuđivač u krajnjoj nuždi’, ali ona je isključena od samog početka jer bi prekršila Ugovor, koji sprječava središnju banku da izravno financira države ili proračunske operacije Unije.
Prelazeći na brojke: Bruxelles danas kaže da želi pokriti dvije trećine ukrajinskih potreba, koje je Međunarodni monetarni fond procijenio na 135 milijardi za razdoblje 2026.-2027., te se izjašnjava spremnim dati Ukrajini 90 milijardi za osnovne usluge i vojne kapacitete. Mehanizam prestito di Riparazione ima, međutim, potencijalnu vrijednost koja doseže do 210 milijardi.
Oduzimanjem zajmova Era od 45 milijardi već ‘raspoređenih’ pod talijanskim predsjedanjem G7, iznos se spušta na 165 milijardi. To je jedna od novosti prijedloga, budući da se ne predviđa korištenje samo gotovinskih salda ruske aktive pohranjenih u belgijskom središtu za pohranu vrijednosnih papira Euroclear, nego i drugih 25 milijardi u bilancama europskih komercijalnih banaka s ruskom imovinom zamrznutom sankcijama EU-a (3. prosinca).