Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.STRASBOURG – Eurozastupnici su u utorak u rezoluciji o skorim europskim izborima zatražili “jasnu i vjerodostojnu vezu” između odabira birača i izbora predsjednika Komisije koja u slučaju izbora 2019. nije poštovana.
Izbor Ursule von der Leyen na čelno mjesto Komisije na posljednjim je izborima razočarao velik dio europarlamentarca koji su na tom mjestu očekivali Manfreda Webera kao čelnika grupacije koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta, Europske pučke stranke, ili kandidata koji bi dobio najširu potporu u Europskom parlamentu. Europsko vijeće koje čine čelnici država je, međutim, kao kandidata za čelno mjesto istaknulo njemačku pučanku.
Europarlamentarci su stoga u rezoluciji izrazili žaljenje što sustav glavnog kandidata za izbor predsjednika Europske komisije, odnosno sustav Spitzenkandidata, nije implementiran na europskim izborima 2019.
Zastupnici žele da Parlament i Europsko vijeće sklope obvezujući sporazum kako bi se osiguralo da će europske političke stranke i klubovi zastupnika odmah nakon izbora započeti pregovore o zajedničkom kandidatu, prije nego što Europsko vijeće iznese svoj prijedlog.
U prvom krugu pregovora postupak bi trebao voditi vodeći kandidat europske političke stranke s najviše mandata u Parlamentu, a po potrebi taj bi proces usmjeravao predsjednik Parlamenta. (12. prosinca 2023.)
EK predlaže da se prihodi od ruske imovine koriste za pomoć Ukrajini
BRUXELLES – Europska komisija je u utorak predložila da se profit koji generira zamrznuta imovina ruske središnje banke koristi za pomoć u obnovi Ukrajine.
Europska unija je nakon ruskog napada na Ukrajinu zamrznula ili imobilizirala imovinu ruske središnje banke koja se u tom trenutku nalazila u financijskim institucijama na teritoriju Unije. Riječ je o preko 200 milijardi eura zamrznute imovine. To je glavnica koja i dalje ostaje vlasništvo ruske središnje banke, a samo prihodi koje donosi ta glavnica koristila bi se za pomoć u obnovi Ukrajine.
Ta sredstva bila su imobilizirana dok su se nalazila u tzv. središnjim depozitarijima vrijednosnih papira (CSDs). To su financijske institucije specijalizirane za transakcije vrijednosnih papira, kao i čuvanje i servisiranje imovine tih vrijednosnih papira. Većina tih sredstava deponirana je u Euroclearu, međunarodnoj financijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji, gdje je skoncentrirano oko 90 posto ruske imovine u EU-u.
Ti CSDs inače ne drže vrijednosne papire na svojim računima, ali u ovom slučaju su zbog imobilizacije morala ostati na tim računima pa su primjerice ruske obveznice počele generirati prihode.
Protokom vremena ta ja zamrznuta imovina generirala sve više prihoda u gotovini. Kako CSDs ne mogu držati tu gotovinu na svojim računima morale su je deponirati u središnjim bankama, koje onda plaćaju kamate na te pologe pa su prihodi od zamrznute imovine i dalje rasli.
Ti izvanredni prihodi postoje isključivo zbog odluke o imobilizaciji imovine, odnosno oni su izravna posljedica te odluke.
“Smatramo da postoji dobar razlog da ti prihodi, jer su nastali imobilizacijom, treba koristiti za pomoć u obnovi Ukrajine, što je dugoročan cilj”, kaže izvor iz Europske komisije. (12. prosinca 2023.)
Hrvatska podržava početak pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i BiH
BRUXELLES – Europska unija mora uputiti Ukrajini, Moldaviji i Bosni i Hercegovini snažnu politčku poruku donošenjem odluke o početku pristupnih pregovora, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
“Snažno podržavamo otvaranje pregovora sa sve tri zemlje, koje imaju različite izazove, ali su ipak ostvarile zapažen napredak i moramo im poslati snažnu političku poruku”, izjavila je Metelko Zgombić u utorak prije početka sastanka Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica.
Metelko Zgombić je rekla da se upravo na primjeru Bosne i Hercegovine dobro vidi koliko znači slanje pozitivnih političkih signala, ističući da je odluka o kandidatskom statusu, donesena prije godinu dana, donijela političku stabilnosti u zemlji i omogućila joj napredak u nekim reformama.
Državna tajnica je također rekla da Hrvatska podržava i dodjelu kandidatskog statusa za Gruziju.
Na dnevnom redu Vijeća za opće poslove su pripreme za predstojeći samit čelnika EU-a na kojem su glavne teme proširenje i revizija sedmogodišnjeg proračuna EU-a.
Oko oba pitanja nema suglasnosti između država članica i predstojeći samit bit će jedan od najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko godina.
Ukrajina ima potporu 26 država članica, ali nedostaje konsenzus koji je potreban za odluku jer se tome protivi Mađarska. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona ima snažnu potporu skupine zemalja u kojoj su Hrvatska, Slovenija, Austrija i još nekoliko njih, ali ni o tome nema suglasnosti.
Što se tiče revizije Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a, ni tu nema suglasnost među državama članicama.
Komisija je predložila povećanje proručuna za 66 milijardi eura za razdoblje do 2027. Međutim, nema nikakvih izgleda da prijedlog bude prihvaćen u tom obliku. (12. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom