Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o Traneuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, objavio je u utorak na X-u premijer Andrej Plenković.
U ponedjeljak navečer EP i Vijeće su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030.
“Dogovorom o Uredbi TEN-T Hrvatska je pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav Europsk unije”, napisao je na X-u premijer Plenković.
Prema njegovim riječima, Hrvatska se izborila da Uredbom TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka će se nalaziti na tri koridora.
“Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture u Hrvatskoj”, objavio je Plenković.
Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner koji povezuje Austriju i Italiju te brza željeznička linija Lisabon-Madrid.
Povjerenica Europske komisije Adina Valean je sinoć izjavila da se radi o “povijesnom sporazumu za EU”. (19. prosinca 2023.)
Članice EU-a žele BiH u Uniji, ali mora provesti reforme
SARAJEVO – Sve države članice Europske unije žele vidjeti BiH kao punopravnu članicu i stoga očekuju od bosanskohercegovačkih vlasti provedbu reformi koje su pretpostavka za ostvarenje tog cilja, poruka je koju su u utorak zajednički poslali diplomatski predstavnici EU, Švedske i Belgije u Sarajevu.
U zajedničkoj kolumni koju potpisuju šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, veleposlanica Španjolske i otpravnik poslova Belgije kao država koje trenutačno predsjedaju ili će predsjedati Unijom od iduće godine, oni su odbacili prigovore nekih lokalnih političara koji su tvrdili da je Europske vijeće odlukom da do ožujka 2024., odgodi otvaranje pristupnih pregovora s BiH zapravo poslalo poruku da ne žele njezino članstvo.
“Odluka Europskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni kada Bosna i Hercegovina odradi svoj dio posla”, istaknuto je u kolumni čiji autori dodaju da postoji “apsolutna suglasnost” svih 27 država EU da i BiH treba postati punopravnom članicom.
Neslaganja u stajalištima kada i kako će se to dogoditi, kako su naveli, stvar je taktike jer jedni smatraju da je učinkovitije ohrabrenje, a drugi potiču stroži pristup u provedi reformi.
Diplomatski predstavnici EU, Španjolske i Belgije dodaju da je važno da se ne mijenjaju standardi koje BiH mora ispuniti iako su geopolitičke promjene natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako potaknuti zemlje aspirantice na napredak. To znači da i dalje ostaje obveza ugradnja desetina tisuća zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica. (19. prosinca 2023.)
Hrvatska ove godine uhitila skoro 1700 krijumčara migranata
ZAGREB – Hrvatska je ove godine uhitila gotovo 1700 krijumčara migranata, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na panelu o šengenskom prostoru održanom u ponedjeljak u Zagrebu.
Broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku ove je godine za 40 posto veći u odnosu na prošlu godinu, rekao je ministar na panelu ‘Schengen danas i sutra: perspektiva sigurnosti’ održanom na skupu Europskog parlamenta u Zagrebu. Najviše je onih iz Afganistana, drugi su turski, a treći ruski državljani, rekao je Božinović.
Hrvatska je ove godine uhitila blizu 1700 krijumčara, što je za 80 posto više nego prošle godine, a oni za ilegalni prelazak hrvatskog teritorija naplaćuju pet tisuća eura. Riječ je o trećini ukupnog broja krijumčara uhićenih u EU-u.
Nema naznaka da će priljev migranata stati, no situacija je drugačija od 2015. kad je bila riječ o ljudima koji bježe od rata, dok je danas većinom riječ o ekonomskim migrantima, nastavio je Božinović.
„Neke zemlje koje su nekoć govorile da je to pitanje ljudskih prava sad govore kako više nemaju kapacitete i da više ne mogu”, rekao je ministar. Odbacio je da je Hrvatskoj potrebna pomoć Frontexa, europske agencije za graničnu stražu.
Hrvatsku granicu čuva 6700 graničnih i još nekoliko tisuća interventnih policajaca i time je „pet puta veća od ukupnog sastava Frontexa”, rekao je Božinović. Osim toga, najveći broj edukatora za članove Frontexa su pripadnici hrvatske policije. (18. prosinca 2023.)
vaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom