Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Povratak školskog broda Jadran, odšteta logorašima i razgraničenje na moru neka su od otvorenih pitanja koje Hrvatska želi riješiti s Crnom Gorom, rekao je šef diplomacije Gordan Grlić Radman svom novom kolegi iz te zemlje, a dvojac je najavio da će to činiti u „prijateljskoj” komunikaciji na bilateralnoj razini.
Filip Ivanović, novi ministar vanjskih poslova Crne Gore iz redova Pokreta Europa sad (PES), imenovan krajem listopada, za svoj je prvi službeni bilateralni posjet odabrao Hrvatsku, zemlju koja je „susjed, partner i saveznik”.
„Odnosi između Crne Gore i Hrvatske veoma su dobri i karakterizira ih redovan politički dijalog, kao i zajednička europska i euroatlantska perspektiva”, rekao je 37-godišnji ministar južnog hrvatskog susjeda.
Njegov domaćin, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, rekao mu je kako Hrvatska želi riješiti pitanje odštete za osobe koje su tijekom Domovinskog rata bile u zatočeništvu u logorima u Crnoj Gori, povrat školskog broda Jadran, pitanja zajedničke vojne imovine i pitanja granice na moru. Hrvatski ministar pozvao je i na rješavanje vlasničkog pitanja Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi.
Dvojac je razgovarao i o logoru Morinj u kojem su bili zatočeni Hrvati. Grlić Radman je zahvalio Podgorici što ga je obilježila spomen-pločom, no i kritizirao što je bazen u Kotoru dobio ime po njegovom zapovjedniku, pozvavši da se to promijeni.
Ivanovićev PES, iz čijih redova dolaze i crnogorski premijer i predsjednik, formirao je vlast s proruskim i prosrpskim Demokratskim frontom Andrije Mandića.
On je tijekom vikenda viđen u stožeru srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, uz predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, neslavnog po svojoj antizapadnoj retorici.
Mandić je nedavno postao predsjednik crnogorskog parlamenta, no Ivanović je rekao kako to ne znači da Crna Gora, članica NATO-a i zemlja zapadnog Balkana koja je najdalje napredovala u pregovorima o članstvu u EU-u, skreće s euroatlantskog puta. (21. prosinca 2023.)
Dogovor o novim fiskalim pravilima u EU-u
BRUXELLES – Ministri financija država članica EU-a postigli su u srijedu dogovor o novim fiskalnim pravilima, koja im omogućava više vremena za smanjivanje duga i deficita.
Dogovor je postignut na video-konferenciji ministara financija. Riječ je o zajedničkom stajalištu država članica na temelju kojeg će o konačnom tekstu zakona pregovarati s Europskim parlamentom.
Španjolsko predsjedništvo je objavilo da je pod njihovim postignut još jedan povijesni uspjeh – dogovor o okviru gospodarskog upravljanja EU-a, skupu zajedničkih pravila za nacionalne fiskalne i gospodarske politike koja se primjenjuju na sve države članice. Ta pravila služe osiguravanju održivosti javnih financija i promicanju konvergencije uz istodobno otklanjanje makroekonomskih neravnoteža.
“Vijeće Europske unije dogovorilo je novi okvir gospodarskog upravljanja koji osigurava i stabilnost i rast, s pravilima koja su uravnotežena, realna i spremna za sadašnje i buduće izazove”, objavilo je španjolsko predsjedništvo na društvenoj mreži X.
Europska unija je u vrijeme pandemije privremeno odustala od primjene Pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski deficiti ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Budući da se ta fiskalna pravila smatraju dosta rigidnima, Europska komisija je predložila nova, fleksibilnija pravila, kako bi se državama s velikim javnim dugom omogućio veći maneverski prostor i kako prebrzo smanjivanje javnog duga ne bi nepovoljno utjecalo na gospodarski rast.
Nova pravila trebala bi osigurati postupnije i prilagođenije rezanje potrošnje za zemlje koje premašuju prag EU-a od 3 posto deficita u odnosu na BDP i 60 posto duga u odnosu na BDP.
Novi je format osmišljen kako bi ponudio postupnije i prilagođenije rezove potrošnje za zemlje koje premašuju prag EU-a od 3 posto deficita u odnosu na BDP i 60 posto duga u odnosu na BDP. (20. prosinca 2023.)
EU financirao poboljšanje radiološke dijagnostike u Hrvatskoj
ZAGREB – Završen je EU projekt poboljšanja radiološke dijagnostike u Hrvatskoj koji bi trebao skratiti liste čekanja, a financiran je s 4,3 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava, priopćila je u srijedu radiologinja Dijana Zadravec koja je osmislila taj projekt prije pet godina.
Cilj je bio riješiti problem lista čekanja, poboljšati kvalitetu MR pretraga, povećati učinkovitost radiološke usluge, te izbjeći nepotrebne pretrage, opisala je Zadravec projekt koji je osmislila početkom 2018. godine u suradnji Miroslavom Bašićem, tehnologom Kliničkog zavoda u KBC-u Sestre milosrdnice.
Proces od ideje do potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava trajao je 22 mjeseca. Projekt se provodio u KBC-u Sestre milosrdnice, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Iz tih je sredstava kupljen MR uređaj 3 Tesla u Vinogradskoj koji će pacijenti moći koristiti već od 1. siječnja. Uređaj je vrijedan gotovo dva milijuna eura, te će omogućiti brži i kvalitetniji rad zdravstvenog osoblja. U tom su cilju planirane i već provedene brojne edukacije i radionice liječnika i inženjera radiologije.
U procesu tiskanja su brojni edukativni materijali – priručnici, udžbenik, brošure i letci koji će biti dostupni zdravstvenim djelatnicima i zainteresiranoj javnosti. (20. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom