go to the original language article
Bruxelles (ANSA) – Grčka preuzima predsjedanje Eurogrupom, koordinacijom ministara financija europodručja. Za Atenu, imenovanje Kyriakos Pierrakakis ima okus povijesne rehabilitacije: zemlja koja je bila epicentar krize državnog duga i memoranduma koje je nametnula Trojka danas se nalazi na čelu tijela koje je tada određivalo svaku fazu njezina oporavka. Prava zamjena uloga.
Tim više što Eurogrupa određuje smjernice proračunskih politika zemalja europodručja, a predsjednik po funkciji predsjeda i Upravnim vijećem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), bivšeg fonda za spašavanje država osmišljenog upravo neposredno nakon grčke krize.
Izbor je stigao na kraju utrke koja je ostala otvorena do posljednjeg trenutka s Belgijcem Vincent Van Peteghem, koji je uoči glasanja slovio za favorita, a možda je bio kažnjen zbog otpora Belgije zajmu za obnovu Ukrajine. Prekretnicu u nadmetanju mogla je donijeti objava njemačkog ministra Lars Klingbeil, koji je prije sastanka izjavio da podupire grčkog kandidata.
S obzirom na to da su se brojke već ocrtale, povlačenje protukandidata radi postizanja jednoglasnosti slijedilo je neformalnu praksu Eurogrupe. Imenovanje Pierrakakisa politički je čin snažne simbolične vrijednosti: Grčka će voditi tijelo koje je prije četrnaest godina bilo središnja točka napetosti povezanih s pregovorima s Komisijom, ESB-om i MMF-om.
Bile su to godine planova ‘suzama i krvi’, rezova, nametnutih reformi i rasprava koje su duboko obilježile grčko društvo. Danas je slika drukčija. Od 2018. Atene više nisu u programima pomoći, povratile su povjerenje tržišta, ponovno uspostavile rast i ulaganja te smanjile dug brže od mnogih europskih partnera.
Preokret je prošao i kroz digitalizaciju države, kojom je upravo Pierrakakis upravljao kao ministar inovacija. Profil novog predsjednika, 42-godišnjaka iz Nove demokracije, EPP-a, odražava tu transformaciju: informatičar, s dva magisterija između Harvarda i MIT-a, uključen u tehničke uloge u prvim pregovorima s vjerovnicima, vratio se u politiku 2019. s ciljem modernizacije državnog aparata.
Njegov dolazak na čelo Eurogrupe prekida tradiciju koja je, od Junckera do Dijsselbloema, od Centena do Donohoea, na predsjedničkoj funkciji uvijek imala ministre iz zemalja sjeverne ili zapadne Europe (11. prosinca).