go to the original language article
Jana Poczobut, kći zatvorenog bjeloruskog novinara Andrzeja Poczobuta, u ime oca preuzela je u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu Nagradu Saharov za slobodu mišljenja 2025. S druge strane, u ime zatočene gruzijske novinarke Mzii Amaglobeli nagradu je preuzela druga novinarka, Irma Dimitradze.
Poczobuta je za nagradu nominirala frakcija Europske pučke stranke, kojoj pripadaju Platforma Obywatelska i Polskie Stronnictwo Ludowe, kao i frakcija Europskih konzervativaca i reformista, kojoj pripada Prawo i Sprawiedliwość. Pobjednike je u listopadu izabrala Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, u čiji sastav ulaze predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola te čelnici političkih skupina.
– Velika je čast stajati danas ovdje i primiti ovu nagradu u ime oca. Već gotovo pet godina moja obitelj živi u sjeni tišine i neizvjesnosti, bez osobe koju volimo. Danas želim izraziti duboku zahvalnost Europskom parlamentu za sjećanje na njega – i za sjećanje na sve obitelji koje žive s istim neodgovorenim pitanjima – rekla je Jana Poczobut u Europskom parlamentu.
Dimitradze je pročitala govor Mzii Amaglobeli upućen zastupnicima u Europskom parlamentu. – Primam (ovu nagradu) u ime svojih kolega i kolegica novinara koji se danas u Gruziji bore za očuvanje novinarstva. Rade neumorno kako biste mogli čuti glas otpora gruzijskih građana i kako istina ne bi bila ušutkana – istaknula je.
Amaglobeli se u svom pismu osvrnula i na vlasti Gruzije. – Ovaj režim je nemilosrdan (…). Uništava slobodno novinarstvo, ukida oporbene političke stranke i zatvara njihove čelnike, učinkovito demontira nevladine organizacije, a osobe koje u njima rade proglašava stranim agentima (…). Ipak, nije uspio ušutkati prosvjede – napisala je.
Andrzej Poczobut, novinar i aktivist poljske manjine u Bjelorusiji, uhićen je u ožujku 2021. godine, a 8. veljače 2023. godine osuđen je za „djelatnost štetnu za interese države” (između ostalog zato što je napad Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika na Poljsku 1939. godine nazvao agresijom te zbog materijala koji dokumentiraju prosvjede 2020. godine) na osam godina kaznene kolonije s pojačanim režimom.
Poljska od vlasti Bjelorusije traži oslobađanje Poczobuta i drugih političkih zatvorenika.
Mzia Amaglobeli – gruzijska je novinarka i šefica nezavisnih informativnih portala Batumelebi i Netgazeti. Uhićena je u siječnju ove godine zbog sudjelovanja u antirežimskim prosvjedima u Gruziji. U kolovozu je osuđena na dvije godine zatvora.
Smatra se prvom političkom zatvorenicom u Gruziji od stjecanja neovisnosti zemlje. Kao braniteljica slobode govora Amaglobeli postala je simbol prodemokratskog prosvjednog pokreta u Gruziji, koji se protivi vladavini proruske stranke Gruzińskie Marzenie nakon parlamentarnih izbora iz listopada 2024. godine, za koje oporba tvrdi da su bili namješteni.
Nagrada koja nosi ime Andrieja Sacharowa, ustanovljena 1988. godine, najviše je priznanje Europske unije na području ljudskih prava. Dodjeljuje se osobama i organizacijama zaslužnima za obranu slobode govora, ljudskih prava i demokracije. Među dosadašnjim laureatima su, između ostalih, bivši predsjednik Južnoafričke Republike koji je doveo do ukidanja apartheida Nelson Mandela, organizacija Reporteri bez granica (RSF), vođa antikremaljske oporbe u Rusiji Aleksiej Nawalny i aktivist za prava ujgurske manjine u Kini Ilham Tohti.
Zastupnici u Europskom parlamentu već su usvojili nekoliko rezolucija kojima osuđuju represije u Bjelorusiji. U njima traže oslobađanje političkih zatvorenika (njihov se broj procjenjuje na više od 1000), osuđuju suučesništvo predsjednika Aleksandra Łukaszenki u ratu Rusije protiv Ukrajine te pozivaju na pooštravanje sankcija i potporu bjeloruskim demokratskim snagama, nezavisnim medijima i braniteljima ljudskih prava.
Što se tiče Gruzije, koja je od 2023. godine zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, zastupnici Europskog parlamenta u rezolucijama su odlučno osudili nazadovanje demokracije u toj zemlji i represivne propise (poput zakona o „stranim agentima”), napade na slobodu govora i tiska te represije prema mirnim prosvjedima. Također su pozvali da se ponovno održe izbori iz listopada 2024. godine, na kojima je pobjedu proglasila vladajuća stranka Gruzińskie Marzenie. (16.12.2025)