Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova, koji će prometno povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje, svečano će biti otvoren u utorak, 26. srpnja. Most je dio šireg projekta “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, najvažnijeg geostrateškog projekta čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.
Do sada su putnici koji putuju prema Dubrovniku i krajnjem jugu Hrvatske morali proći kroz Neum, jedino bosanskohercegovačkog mjesto s izlazom na more. Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu spaja krajnji jug s ostatkom države, a prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara. Službeni naziv mosta bit će “Pelješki most” (“Pelješac Bridge” na engleskom).
Most je dug 2,4 kilometra, a njegova vrijednost zajedno s pristupnim cestama je 525 milijuna eura, od čega je 357 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Na natječaju za gradnju mosta, posao je dobila kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja je ponudila cijenu od 2,081 milijarde kuna bez PDV-a. Radovi su počeli krajem srpnja 2018. godine. Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher. (25. srpnja 2022.)
Hrvatska je iz EU fondova dosad povukla 7,44 milijarde eura
ZAGREB – Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013. do 14. srpnja ove godine povukla 7,91 milijardu eura, gotovo 74 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 63,7 milijardi kuna, priopćeno je iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Ministrica Nataša Tramišak predstavila je u četvrtak na sjednici Vlade Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESIF fondova, koje je potom usvojeno. Kako podsjećaju iz tog ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014 – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna. Do 14. srpnja ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,57 milijardi eura ili 103,15 milijardi kuna, odnosno 126,48 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 7,91 milijardu eura ili 60,15 milijardi kuna, odnosno 73,75 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,45 milijardi eura (49 milijardi kuna), odnosno 60,08 posto dodijeljenih sredstava.
U zadnje dvije godine, preciznije od 30. lipnja 2020. godine, ugovoreno je 3,33 milijarde eura ili 26,35 milijardi kuna, plaćeno je 3,92 milijarde eura ili 30,23 milijarde kuna, a ovjereno 3,14 milijardi eura ili 24,18 milijardi kuna. U razdoblju od 2013. do 14. srpnja ove godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 52,28 milijardi kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je u plusu 63,68 milijardi kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva. (21. srpnja 2022.)
Hrvatski državljani među najbrojnijim radnim migrantima
BERLIN – Državljani Republike Hrvatske koji borave u Njemačkoj četvrta su po brojnosti skupina useljenika iz Europske unije koja je doselila isključivo radi novog radnog mjesta, pokazuje ovogodišnji popis stanovništva što ga je u petak objavio Državni statistički zavod u Wiesbadenu.
“Tijekom popisa stanovništva 131.000 ispitanih stanovnika Njemačke hrvatskog državljanstva navelo je da je u Njemačku doselilo isključivo radi zaposlenja”, priopćio je Državni zavod za statistiku na upit Hine. Hrvatska je tako na četvrtom mjestu po broju radnih migranta iz nekih od zemalja Europske unije. Na prvom mjestu je Poljska s 380.000, a slijede je Rumunjska s 271 te Italija s 208 tisuća radnih migranata.
Kako je pojašnjeno, u tu statistiku ne ulaze osobe koje su u Njemačku uselile s nekom drugom svrhom, poput spajanja obitelji ili studiranja, a zatim su ondje pronašle i zaposlenje. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 434.610 osoba s hrvatskim državljanstvom. Godinu dana prije taj broj je iznosio 426.845. U 2013. godini kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, broj stanovnika Njemačke s hrvatskom putovnicom bio je 240.543, dakle gotovo upola manji. Od zemalja izvan Europske unije, zemlje nasljednice bivše Jugoslavije također su pri vrhu po broju građana koji su u Njemačku doselili radi zaposlenja. ( 22. srpnja 2022)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.