Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak isplatila Hrvatskoj 585,1 milijuna eura u obliku pretfinanciranja u okviru plana REpowerEU, koji je uključen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Osim Hrvatskoj, Komisija je također isplatila iznose za pretfinanciranje za plan REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Belgiji, Cipru, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Rumunjskoj i Španjolskoj.
Isplate za pretfinanciranje namijenjene su za pokretanje provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU. To bi trebalo ubrzati ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU u pogledu uštede energije, proizvodnje čiste energije i diversifikacije opskrbe energijom kako bi Europa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu.
Plaćanja pretfinanciranja, isplaćena u jednom ili dva koraka, iznose najviše 20 posto dodatnih sredstava zatraženih za financiranje poglavlja o planu REPowerEU svake zemlje. U slučaju isplate pretfinanciranja u dva koraka drugi se dio isplaćuje u roku od 12 mjeseci od isplate prvog dijela.
Komisija je u studenom prošle godine potvrdila i pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. U prosincu je izmijenjeni plan odobrilo Vijeće EU-a.
Vrijednost izmijenjenog plana sada iznosi deset milijardi eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovatnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 4,2 milijarde eura u zajmovima, a obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.
Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje je dnu novu reformu, tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama. (25. siječnja 2024.)
Plan za rast zapadnog Balkana povezan s ispunjavanjem reformi
BRUXELLES) – Zemlje zapadnog Balkana moći će povlačiti sredstva iz novog instrumenta za rast samo uz ispunjavanje određenih reformi i uvjeta, kao što to vrijedi i za zemlje članice u korištenju sredstava za oporavak od pandemije koronavirusa, rečeno je u srijedu u Europskom parlamentu.
Na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračun Europskog parlamenta održana je prva rasprava o prijedlogu uspostave Instrumenta za reforme i rast zapadnog Balkana, težak ukupno 6 milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratnih sredstava, a četiri milijarde povoljni zajmovi.
“Temeljne reforme koje su potrebne za gospodarski rast bit će preduvjeti za povećanu financijsku pomoć po modelu vrlo sličnom koji se primjenjuje za EU sljedeće generacije”, izjavio je glavni ravnatelj opće uprave Europske komisije za proširenje i susjedstvo Gert Jan Koopman.
I predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister također ističe da dodatna financijska pomoć zemljama zapadnog Balkana neće biti bezuvjetna.
“Mora biti jasno da zemlje koje nazaduju ili stagniraju u pogledu temeljnih vrijednosti i koje se ne usklađuju s vanjskom politikom EU-a ne mogu dobiti dodatnu pomoć”, rekao je McAllister.
U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Tonino Picula (SD/SDP) i Karlo Ressler (EPP/HDZ), koji su suizvjestitelji Parlamenta za novi prijedlog Komisije.
“Podržavamo dodatna sredstva za zemlje zapadnog Balkana kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava trebaju biti jedan od glavnih uvjeta za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih financijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba biti usklađen s postojećim IPA III financijskim instrumentom“, izjavio je Picula.
Šest zemalja zapadnog Balkana gospodarski jako zaostaju za Europskom unijom, s BDP-om koji iznosi oko trećine onoga u EU-u. To je i jedan od glavnih razloga za odljev mozgova iz toga područja, ističe predstavnik Komisije.
Karlo Ressler je rekao da predloženi paket dodatne financijske pomoći može biti od ključne važnosti za približavanje šest država zapadnog Balkana Europskoj uniji. (24. siječnja 2024.)
EK želi strože kontrole stranih investicija
BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu objavila paket inicijativa za jačanje gospodarske sigurnosti EU-a, koji uključuje strože kontrole stranih investicija i izvoza osjetljivih tehnologija kako ne bi završile u krivim rukama.
“Ekonomska sigurnost EU-a oslanja se na čuvanje naše tehnološke prednosti i izbjegavanje neželjenog curenja tehnologija”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.
Drugi izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis ističe da Europska unija ima velike koristi od toga što je izvozna sila, koja investira u inozemstvu i koja je otvorena za trgovinu i za strane investitore.
“Ali, da bismo mogli nastaviti maksimalno koristiti te prilike, moramo imati jasniji uvid u rizike s kojima se suočavamo u ovo vrijeme dubokih geopolitičkih previranja i brzih tehnoloških promjena. Moramo poboljšati svoje razumijevanje i koordinaciju u rješavanju ovih zajedničkih izazova kako bismo se mogli bolje zaštititi, učiniti ulaganja sigurnijima i kontrolirati izvoz osjetljivih proizvoda kako bismo izbjegli da dospiju u pogrešne ruke”, rekao je Dombrovskis.
Cilj ovih prijedloga je spriječiti mogući utjecaj trećih zemalja, poput Kine i Rusije, iako se nijedna zemlja ne spominje poimenice, na ključne gospodarske sektore.
Paket se sastoji od pet inicijativa, od čega je jedan zakonodavni prijedlog, a ostalo su ideje za razmjenu mišljenja kako bi se utvrdilo jesu li potrebni daljnji zakonski prijedlozi.
Zakon koji je Komisija u srijedu predložila trebao bi omogućiti državama članicama da imaju kontrolni mehanizam za strane investicije. Komisija sama ne može zaustaviti rizične investicije jer je to u nadležnosti država članica. (24. siječnja 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.