go to the original language article
Bruxelles – Upravljanje trgovinskom politikom Europske unije (EU) 2025. godine bio je najveći izazov s kojim se u svom radnom životu morao suočiti. Naveo je to europski povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič tijekom susreta sa slovačkim novinarima u Bruxellesu, na kojem je sumirao svoju proteklu radnu godinu, izvještava dopisnik TASR-a.
Maroš Šefčovič podsjetio je da se svijet trgovine od prošle godine „potpuno promijenio“ i da je EU morala rješavati tri osnovna problema – kako stabilizirati i smiriti odnose sa SAD-om, kako reagirati na sve snažniju politiku sa strane Kine i kako iskoristiti obnovljen, čak „dramatično povećan interes“ ostatka svijeta za sklapanje trgovinskih sporazuma s Europljanima.
„Ne samo mi, nego i naši partneri prolaze kroz slične situacije. Cijene to što je Europa predvidljiv partner koji potpisuje sporazume povoljne za obje strane“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, 2025. godine se „dramatično“ mijenjao pogled Europske komisije (EK) i EU na ekonomsku sigurnost. Na to koliko je potrebno više uzajamno korisnih sporazuma o slobodnoj trgovini. „U tom nastojanju mislim da smo uspjeli. Vrlo sam zadovoljan što smo uspjeli zaključiti sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura, kao i s Indonezijom. Uspjeli smo stabilizirati odnose s važnim političkim i trgovinskim partnerima kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska te smo se pomaknuli u završnu fazu pregovora s Indijom, ali i s drugim zemljama iz jugoistočne Azije, iz ASEAN-a“, dodao je.
Tvrdi da, iako je Unija više izložena ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini i unatoč svim ovogodišnjim turbulencijama, europsko gospodarstvo potvrđuje svoju otpornost.
Najpraćeniji je zasigurno bio carinski i trgovinski sporazum EU-a sa Sjedinjenim Državama
Šefčovič je priznao da je najpraćeniji zasigurno bio carinski sporazum sa Sjedinjenim Državama, što je za njega značilo stotine sati pregovora s Amerikancima.
„SAD su bile i jesu naš najveći trgovinski partner. Svaki pomak na drugoj strani Atlantika ima utjecaj i na situaciju u Europi“, rekao je. Počeo je da mu je cilj tijekom pregovora sa SAD-om bio kako što bolje iskoristiti transatlantsku dimenziju međusobne trgovine, koja predstavlja 20 % svih trgovinskih razmjena EU-a.
„Iza toga vidim tvornice, radna mjesta, vidim iza toga konkretne ljude. Mislim da smo i zahvaljujući tom sporazumu iz srpnja u velikoj mjeri uspjeli smiriti i stabilizirati naše trgovinske odnose sa SAD-om. Ne skrivam da postoji jako mnogo područja u kojima sam se nadao da ćemo u ovom trenutku biti dalje. Govorim ponajprije o visokim carinama na čelik i proizvode od čelika, o poljoprivrednoj proizvodnji, na primjer izvozu vina ili alkoholnih proizvoda. I mnoga druga područja koja su važna za Europu kao izvozne robe. Nadam se da ćemo iduće godine uspjeti postići bolje rezultate“, poručio je.
Povjerenik je svjestan brojnih kritika na račun sporazuma EU-a sa SAD-om, te stoga upozorava da bi, da do sporazuma nije došlo, trgovinski rat sa SAD-om imao negativne posljedice na europsko gospodarstvo, na radna mjesta.
„Ovo je bio izbor koji smo morali napraviti. Svjestan sam određene asimetrije ovog sporazuma, da je riječ o zahtjevnom svakodnevnom upravljanju ovim najvećim trgovinskim odnosom koji imamo na planetu i da će to i ubuduće zahtijevati velik napor. Uvjeren sam da je bolje izbjeći neke oštre trgovinske sukobe, tražiti mogućnosti suradnje, na primjer pri zajedničkom pribavljanju kritičnih sirovina za industriju, traženju zajedničkih postupaka u borbi protiv prekomjerne proizvodnje koja uništava gospodarstvo u SAD-u i u Europi. Vjerujem da će to biti teme kojima ćemo se baviti iduće godine“, opisao je situaciju. (29. prosinca)