Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.LUXEMBOURG – Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj bilo je i u 2022. godini najjeftinije u EU, uz prosječnu cijenu hektara od 3.700 eura, pokazali su podaci Eurostata.
Na razini EU-a cijena hektara obradivog zemljišta iznosila je u 2022. u prosjekku 10.578 eura, izračunali su statističari.
Daleko je najviše u prosjeku stajao hektar na Malti, čak 232.230 eura, odražavajući ograničenu dostupnost obradivog zemljišta i pritisak da se koristi za druge namjene, objašnjavaju.
U skupini su još Nizozemska, Luksemburg i Irska gdje se cijena hektara kretala u rasponu od 85 tisuća do 38 tisuća eura.
U Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj cijena se kretala oko europskog prosjeka, pokazuju tablice statističkog ureda.
Obradivo zemljište u Hrvatskoj bilo je pak u 2022. najjeftinije u EU, gdje su kupci za hektar u prosjeku morali izdvojiti 3.700 eura, gotovo kao i u 2021.
Najbliže su Hrvatskoj po prosječnoj cijeni hektara Latvija i Slovačka, gdje je hektar stajao u prosjeku 4.420 odnosno 4.790 eura, prema podacima Eurostata.
Eurostat nije raspolagao podacima o cijeni hektara u Belgiji, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Portugalu i na Cipru.
Među zemljama EU-a čijim je podacima raspolagao Eurostat najjeftiniji zakup bio je u Slovačkoj, gdje je trebalo u prosjeku izdvojiti 57 eura po hektaru.
Blizu je i Hrvatska s prosječnom cijenom zakupa od 74 eura po hektaru, pokazuju podaci Eurostata.
Najviše se pak zakup u 2022. plaćao u Nizozemskoj, u prosjeku 843 eura po hektaru. (26. siječnja 2024.)
Szijjarto o prioritetima mađarskog predsjedanja u drugoj polovici godine
SARAJEVO – Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao u petak kako će njegova zemlja tijekom predsjedanja Vijećem EU u drugoj polovici ove godine snažno potaknuti proces pridruživanja zapadnog Balkana Uniji, a najavio je i odlučno suočavanje s problemom ilegalnih migracija.
Šef mađarske diplomacije ovo je izjavio tijekom radnog posjeta BiH, nakon što se sastao s ministrom vanjskih poslova te zemlje Elmedinom Konakovićem.
Kazao je kako će Mađarska predsjedanje Unijom preuzeti u razdoblju u kojemu je Europi potreban “novi polet, svježina i ambicije”.
“Mi smatramo da to u prvom redu možemo dobiti od zapadnog Balkana. U interesu je EU i u interesu država regije da one što prije postane članicama Unije”, kazao je Szijjarto.
Istaknuo je kako Mađarska planira u velikoj mjeri ubrzati proces integracije zapadnog Balkana jer smatra da bi to doprinijelo jačanju mira i stabilnosti.
Za sve koji usporavaju taj integracijski proces kazao je kako idu protiv interesa zapadnog Balkana ali i same Unije. “Unutar Unije postoje zemlje koje javno podržavaju proširenje, no u zatvorenim krugovima govore posve drugačije”, kazao je Szijjarto.
Kada preuzme predsjedanje Unijom Mađarska očekuje početak pristupnih pregovora s BiH, što je i za očekivati dvije godine od dobivanja kandidatskog statusa, smatra on.
Dodao je kako Mađarska, uz proširenje Unije, želi i učinkovitije kontroliranje ilegalnih migracija pa na tom planu kani djelovati vrlo odlučno i tijekom predsjedanja Unijom.
“Nastupit ćemo protiv migracijskih kvota i tražiti od Bruxellesa da prestane poticati dolazak migranata u Europu”, kazao je Szijjarto pojašnjavajući kako se Budimpešta odlučno zalaže da migranti ostanu u prvoj sigurnoj zemlji do koje dođu i da nemaju pravo ići u druge države. (26. siječnja 2024.)
Crna Gora uklonila jednu od prepreka za nastavak pristupnog procesa
PODGORICA – Crnogorski parlament izabrao je u subotu glavnog državnog tužitelja, ispunivši jedan od uvijeta za deblokadu pregovora sa EU-om koji su godinama u zastoju.
Zastupici se od 2019. nisu mogli dogovoriti oko kandidata za tu poziciju. U subotu je potrebnu većinu dobio Milorad Marković zahvaljujući glasovima vladajuće koalicije i dijela oporbe.
Crna Gora je krajem prošle godine kompletirala ustavni sud te sudski i tužiteljski savjet čime je pokrenula proces višegodišnje deblokade pravosudnog sustava.
Politička međuvladina konferncija Crna Gora-EU, prva poslije više od dvije godine održat će se u ponedjeljak u Bruxellesu.
“EU pozdravlja prve korake koje je preduzela novoformirana vlada i ambiciju Crne Gore da napreduje u pristupnim pregovorima na temelju kontinuiranog napretka u reformama i ponovo potvrđuje svoju opredijeljenost za daljnju podršku Crnoj Gori u njenim nastojanjima ka članstvu u EU-u”, piše u nacrtu zajedničke pozicije EU-a za međuvladinu konferenciju u koju je uvid imao dopisnik RTCG-a iz Bruxellesa.
Ističe se da su politički konsenzus i volja potrebni da bi se hitno ispunile dugotrajne reformske obaveze, posebno u poglavljima 23. i 24.
Crna Gora je otvorila sva 33 poglavlja u pregovorima sa EU-om i privremeno zatvorila tri. Posljednje poglavlje zatvoreno je prije šest godina. (26. siječnja 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.