Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, ima dva strateška cilja – izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je previđen iznos veći od 9,6 milijardi eura.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je riječ o prvom strateškom dokumentu te vrste nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. koji upotpunjuje ključne obrise razvojnih prioriteta te se nadograđuje na brojne dosadašnje mjere demografske politike, porezne politike, socijalne politike.
Naveo je kako Strategija u provedbi zahtijeva međuresornu suradnju, sinergiju svih razina – središnje, županijske, gradske, općinske, ali i napor cijelog društva.
Državna tajnica iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić navela je kako je riječ o dokumentu od nacionalnog strateškog značenja koji postavlja okvir i područje djelovanja kako bi zaustavili negativne demografske trendove.
Josić je istaknula kako Hrvatsku 2033. godine vide kao Hrvatsku u kojoj će biti stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, s razvijenim sustavom privlačenja ljudskih resursa, uključujući i učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, a kao iznimno bitno navela je i smanjivanje regionalnih nejednakosti, što će dovesti do kvalitetnijeg života na ruralnim područjima.
U strategiji je fokus je stavljen na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili nakon ulaska u EU i suradnju s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama i udruženjima, za koju je Josić ocijenila da mora biti “daleko čvršća” .
Cilj je stvaranje sveobuhvatne migracijske politike koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnim razvojem društva, dok je krajnji cilj uravnoteženo gospodarstvo.
Između ostalog, Josić je u prezentaciji tijekom analize kretanja broja stanovnika, iznijela podatak kako je prema veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću, Hrvatska među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja – uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku, a depopulaciju je najviše potaknulo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji, osobito među mlađom populacijom, što je dovelo i do smanjenja broja budućih rađanja. (15.veljače 2024.)
Za mala poduzuća u Hrvatskoj struja među najskupljima u EU-u
BRUXELLES – Hrvatska je u prvoj polovini 2023. godine bila pri vrhu EU-a po cijeni struje za mala poduzeća, uz bok Mađarskoj, pokazao je dokument Europske komisije.
Kompanije u EU plaćale u prvoj polovini prošle godine struju u prosjeku 21 euro za 100 kilovatsati, manje nego u Britaniji gdje je stajala u prosjeku 28 eura, navodi Komisija u izvješću o konkurentnosti za 2024.
Sjedinjene Države bile su pak znatno jeftinije s prosječnom cijenom struje za gospodarstvo u prvoj polovini prošle godine od samo sedam eura za 100 kilovatsati, utvrdila je Komisija.
U Japanu struja je u prvoj polovini 2022. stajala 28 eura za 100 kilovatsati.
Mala i srednja poduzeća plaćala su u prvoj polovini prošle godine najvišu cijenu struje u Rumunjskoj i Mađarskoj, koja ih je stajala 33 eura odnosno 30 eura za 100 kilovatsati.
Slijedi Hrvatska sa cijenom struje za mala i srednja poduzeća od 29 eura za 100 kilovatsati. U skupini su i Irska i Cipar gdje je stajala 28 eura.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, mala poduzeća plaćala su struju 22 eura za 100 kilovatsati, a u Francuskoj 25 eura. Najjeftinija je u skupini velikih bila u Španjolskoj gdje je stajala 12 eura.
Najnižu cijenu struje plaćala su mala poduzeća u Finskoj i Portugalu, samo 10 eura za 100 kilovatsati, a blizu je i Švedska gdje je stajala 11 eura. (15. veljače 2024.)
Članstvo BiH u EU-u osiguralo bi ravnopravnost tamošnjih Hrvata
ZAGREB – Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak da vlada želi što prije otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom jer ona zahtijeva jednakopravnost sva tri naroda, dok desni dio oporbe smatra da je njezin raspad vjerojatniji od ulaska u EU.
“Dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je naš veliki uspjeh, jer smo se odlučno zalagali za takvu odluku Europske unije koja nije bila zajamčena, a sad se Hrvatska zalaže za sljedeći korak – otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru na predstavljanju Izvješća o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.
BiH je na prvom mjestu među primateljima razvojne pomoći, napomenuo je Grilć Radman. Samo Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je oko 33 milijuna kuna za provedbu projekata u područjima zdravstva, obrazovanja, kulture. Međutim, susjedna je država suočena s brojnim prijetnjama, dodao je ministar, među kojima je istaknuo srpski separatizam i unitarizam koji je definirao kao preglasavanje manjina.
“Onog trenutka kada BiH krene s pristupnim pregovorima, ona mora započeti s implementacijom pravnih stečevina koje podrazumijevaju jednakopravnost i ljudska prava. Mi ne možemo dopustiti da Hrvati u BiH postanu manjina koji će samo imati kulturu, izložbe i slično”, odgovorio je Grlić Radman HDZ-ovoj zastupnici Aniti Pocrnić Radoševć na pitanje napreduje li BiH prema EU članstvu. (15. veljače 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.