Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.STRASBOURG – Ovotjedna plenarna sjednica bila je posljednja u devetom sazivu Europskog parlamenta od kada postoje izbori za tu instituciju EU-a, a u njemu su se hrvatski eurozastupnici usredotočili na vanjskopolitičke teme.
Pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, borba protiv pandemije koronavirusa i europski zeleni plan, dominirali su agendom Europskog parlamenta u proteklih pet godina.
Malteška pučanka Roberta Metsola postala je predsjednica Europskog parlamenta u siječnju 2022., nakon smrti talijanskog socijaldemokrata Davida Sassolija.
Tu je instituciju EU-a prošle godine potresla i afera “Katargate” u središtu koje je grčka socijaldemokratkinja i jedna od 14 potpredsjednika Parlamenta Eva Kaili, koju belgijsko pravosuđe optužuje za korupciju, trgovinu utjecajem i pranje novca.
Sumnjiči ju se da je primala mito od Katara, Maroka i Mauritanije kako bi utjecala na pozitivniji tretman tih zemalja u Europskom parlamentu. U međuvremenu je izbačena iz zastupničkog kluba socijalista i smijenjena s mjesta potpredsejdnice.
Hrvatski su se zastupnici ponajviše bavili vanjskopolitičkim temama, što se, osim po javljanjima na plenarnim sjednicama, vidi i po članstvu u odborima.
Čak tri hrvatska eurozastupnika članovi su vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. U njemu su HDZ-ova Sunčana Glavak i SDP-ov Tonino Picula, dok je HDZ-ova Željana Zovko potpredsjednica.
Hrvatska u trenutnom sazivu ima zastupnike u svim klubovima osim ID-a, Zelenih i GUE-a/NGL-a.
Hrvatska će nakon izbora koji se održavaju u Europskoj uniji od 6. do 9. lipnja, a u Hrvatskoj 9. lipnja, imati 12 eurozastupnika kao i do sada. (25. travnja 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.