Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine skočile 12,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u srijedu.
Rast cijena od 12,3 posto predstavlja ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene porasle 12,1 posto na godišnjoj razini. To je već treći mjesec zaredom kako su potrošačke cijene porasle po dvoznamenkastim stopama. „Kumulativno je u prvih sedam mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini u srpnju najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 19,2 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 18,3 posto.
„Očekujemo kako će povišene, dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u narednim mjesecima, dok bi se određeno blago smirivanje moglo zabilježiti tek s približavanjem kraja godine”,
navode analitičari RBA.
(17. kolovoza 2022.)
Hrvatska zasad nema stava o prijedlogu da se Rusima zabrani ulazak u EU
ZAGREB – Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) objavilo je u srijedu da Hrvatska poštuje odredbe Zajedničke EU vizne politike, ali još nema stav o prijedlogu da se Rusima zabrani ulazak u EU.
“Nastavno na zahtjeve pojedinih zemalja Europske unije da se ruskim državljanima zabrani ulazak u Šengensko područje, ističemo kako Republika Hrvatska kao država članica EU, te kandidatkinja za pristupanje Schengenskom području, poštuje odredbe Zajedničke EU vizne politike te države članice u tom dijelu donose jedinstvenu odluku o viznom režimu kako bi se osigurala ujednačena primjena na razini svih država članica EU. S tim u vezi, Republika Hrvatska u potpunosti poštuje djelomičnu suspenziju Sporazuma o pojednostavljenju izdavanja viza između EU i Ruske Federacije, te se vize ruskim državljanima izdaju u skladu navedenom djelomičnom suspenzijom”, priopćeno je iz MVEP-a.
Niz europskih država poput Finske, baltičkih zemalja i Češke zalažu se za potpunu zabranu ulaska ruskih državljana u šengenski prostor. Na upit Hine o stavu Hrvatske o eventualnoj zabrani ulaska Rusima, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije pružilo konkretan odgovor, ali je naglasilo da poštuje zajedničku europsku politiku. (17. kolovoza 2022.)
Skroman gospodarski rast u EU-u drugom tromjesječju
LUXEMBOURG- Europsko gospodarstvo skromno je poraslo i u drugom tromjesečju, izvijestio je u srijedu europski statistički ured, blago snizivši procjene rasta u eurozoni. Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a i eurozone porastao je u drugom tromjesečju za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Stopa rasta u Uniji time je ostala nepromijenjena u odnosu na početak godine dok je u eurozoni blago smanjena, kliznuvši na 0,5 posto, izračunao je Eurostat, snizivši prvu procjenu za 0,1 postotni bod.
Statističari su za 0,1 postotni bod snizili i procjenu rasta aktivnosti u eurozoni u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 3,9 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca gospodarstvo je poraslo 5,4 posto. U Uniji aktivnost je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje uvećana 4,0 posto, u skladu s prvom Eurostatovom procjenom. U prva tri ovogodinja mjeseca porasla je 5,5 posto. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast gospodarstva u drugom kvartalu u odnosu na prethodna tri mjeseca zabilježen je u Nizozemskoj, od 2,6 posto.
Slijede Rumunjska i Švedska s rastom BDP-a za 2,1 odnosno 1,4 posto. U Njemačkoj gospodarstvo je u drugom tromjesečju stagniralo. Pad gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodna tri mjeseca zabilježile su Poljska, za 2,3 posto, Latvija, za 1,3 posto, Litva, za 0,4 posto, i Portugal, za 0,2 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg i Maltu. Ekonomski institut Zagreb početkom kolovoza je objavio da procjene da bi hrvatsko gospodarstvo u drugom ovogodišnjem tromjesečju moglo porasti za 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. (17. kolovoza 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.