Bruxelles – Europska komisija u srijedu je pozdravila “veliki napredak” postignut u Španjolskoj u vezi s obnovom i kasnijom reformom Generalnog vijeća pravosudne vlasti (CGPJ), postignut nakon dogovora između PSOE-a i PP-a, kojeg je omogućila Bruxelles, te je, s druge strane, navela da nastavlja analizirati zakon o amnestiji.
Izvršna vlast Zajednice objavila je svoje godišnje izvješće o vladavini prava, koje pregledava napore zemalja članica u ispunjavanju preporuka Bruxellesa u područjima kao što su reforma pravosuđa, pravila za borbu protiv korupcije, sloboda i pluralizam u medijima.
Potpredsjednica Zajednice Vera Jourová na konferenciji za novinare podsjetila je da je ovo godišnje izvješće preventivni instrument koji pomaže dijalogu s državama članicama kako bi se identificirali “potencijalni problemi” u vladavini prava u ranoj fazi i ne mora se posezati za povrednim postupcima ili drugim mehanizmima te ocijenila napredak u raznim zemljama, uključujući Španjolsku.
Reforma pravosuđa
Izvješća o vladavini prava koje je Europska komisija objavila od 2020. isticala su, u slučaju Španjolske, potrebu za obnovom članova CGPJ i, odmah nakon toga, reformom imenovanja njihovih sudaca.
Izvješće za 2024. smatra da je “postignut značajan napredak u odnosu na preporuku iz prethodnih godina” nakon dogovora za obnovu Vijeća pravosuđa “i pokretanje procesa s ciljem prilagodbe sustava imenovanja njihovih sudaca-članova odmah nakon obnove”.
Europski povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, je u utorak na sastanku s grupom medija, uključujući EFE, rekao da je “ponosan” što je posredovanje koje je vodio početkom godine kako bi se približili stavovi između PSOE-a i PP-a omogućilo sporazum.
“To je važan proces koji priznajemo u tekstu”, rekao je Reynders.
Izvješće sada preporučuje da se, na temelju dogovora između PSOE-a i PP-a iz lipnja, pristupi “dovršetku obnove” CGPJ-a i nastavi proces započet za prilagodbu postupka imenovanja sudaca, uzimajući u obzir europske standarde u vezi s Vijećima pravosuđa.
S druge strane, u vezi s Generalnim tužiteljstvom, Bruxelles vidi “neki napredak” u jačanju njegovog statuta, ali ga ne smatra dovoljnim i preporučuje nastavak tih napora, posebno u vezi s razdvajanjem mandata Generalnog tužitelja i Vlade, “uzimajući u obzir europske standarde”.
Nadalje, spominje zakon o amnestiji, koji je bio “predmet velike kontroverze u Španjolskoj, zbog političkih okolnosti oko njegovog usvajanja i sadržaja, uključujući manifestacije i javne izjave različitih zainteresiranih strana, kao i opsežnu korespondenciju upućenu Europskoj komisiji”.
Objašnjava da se Komisija “obratila španjolskim vlastima kako bi dobila pojašnjenja o zakonu o amnestiji, koju analizira”.
I podsjeća na mišljenje koje je usvojila Venecijanska komisija o tadašnjem prijedlogu zakona o amnestiji.
Povjerenik Reynders je osigurao da Bruxelles ostaje posvećen praćenju situacije “na svim razinama kako bi osigurao da zakon o amnestiji i njegova primjena u potpunosti poštuju europske norme”.
Pojašnjava, međutim, da je prvo zadaća nacionalnih vlasti primjenjivati zakonodavstvo i “možda postavljati pitanja” najprije o usklađenosti ovog novog zakonodavstva s nacionalnim Ustavom, a zatim s normama EU-a.
Pravila o borbi protiv korupcije
Bruxelles kritizira činjenicu da unatoč tome što španjolska vlada ima mandat za usvajanje sveobuhvatne strategije za sprječavanje i borbu protiv korupcije, “još nije započet nikakav rad u tom pogledu” i ne postoji ni specijalizirana antikorupcijska agencija.
Zahtijeva ubrzanje napora za rješavanje izazova u vezi s trajanjem istraga i suđenja kako bi se povećala učinkovitost u rješavanju slučajeva visoke korupcije.
Osim toga, nije bilo napretka u jačanju pravila koja reguliraju sukobe interesa i imovinske izjave osoba s visokim izvršnim funkcijama, nešto što je već preporučeno u prethodnom izvješću, kaže dokument, koji ponovno naglašava taj zahtjev.
Bruxelles također preporučuje Španjolskoj usvajanje pravila o lobiranju, uključujući uspostavu obveznog javnog registra lobista.
Pristup informacijama
Komisija traži od Španjolske da pojača pristup informacijama, područje u kojem “nije bilo značajnog napretka”, i zahtijeva reviziju zakona o državnim tajnama u skladu s europskim standardima o pristupu službenim dokumentima. (24. srpnja)