BEOGRAD – Prijepori o rudarenju litija u Srbiji postaju sve žešći nakon nedavno potpisanog memoranduma s Europskom unijom o strateškim sirovinama, koji je osnažio vladajuće da otvoreno forsiraju eksploataciju kao šansu za ekonomski prosperitet, a oporbu i ekološke aktiviste u borbi protiv korupcije i za zdrav okoliš.
Srbija je 19. srpnja, na Samitu o strateškim sirovinama u Beogradu, s EU-om potpisala Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dodatni politički značaj potpisivanju tog dokumenta svojom nazočnošću dali su njemački kancelar Olaf Scholz i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Memorandum s EU-om državni vrh Srbije vidi kao korak bliže početku eksploatacije litija na zapadu zemlje i razvojnoj šansi domaćeg gospodarstva, čemu se snažno protive ekološki aktivisti, građanski pokreti i stranke oporbe s obje strane političkog spektra, kojima je, unatoč ideološkim razlikama i svjetonazorima, protivljenje rudarenju litija postalo zajednička agenda.
Stručnjaci su podijeljeni u komentarima i tvrdnjama o ekonomskoj svrsishodnosti i mogućim posljedicama eksploatacije tog rijetkog minerala, neophodnog za baterije električnih vozila i poželjnog u globalnoj zelenoj agendi.
Premda istraživanja traju godinama, afera vezana uz rudarenje litija, koje u zapadnoj Srbiji, na plodnom poljoprivrednom području Jadra, planira multinacionalna kompanija Rio Tinto, aktualizirana je prije nešto više od dvije godine, a srbijanska vlada je u siječnju 2022., suočena s masovnim prosvjedima koji su na ulice izveli desetke tisuća ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.
Ustavni sud je nedavno je oborio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a par dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako “vratila u život” projekt Rio Tinta.
Procjene su da bi projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, mogao pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Europe za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač litija.
Službeni Beograd se uzda u Bruxelles i inzistira na podršci EU-a da uz rudarenje litija veže i cijeli postproizvodni proces jer bi to “otvorilo vrata najvećim inozemnim izravnim investicijama u povijesti Srbije”.
Državni dužnosnici u međuvremenu otvorenim lobiranjem za litij skoro svakodnevnim nastupima u provladinim medijima šalju optimističke poruke o šansama za ekonomski napredak, počevši od šefa države Aleksandra Vučića, premijera Miloša Vučevića do aktuelne predsjednice parlamenta i donedavne premijerke Ane Brnabić.
Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država “transparentno voditi proces” u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u “duboko koruptivnom” odnosu, te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš.
Sudeći po najavama oporbe i ekoloških aktivista, u Srbiji slijedi niz prosvjeda protiv rudarenja litija, dok se istodobno inzistira da na dnevni red u parlamentu bude stavljena Narodna inicijativa s 38.000 potpisa protiv iskopavanja litija, koja je podnesena prošle godine, ali je , kako tvrdi oporba, “nestala” u službama Skupštine Srbije. (29. srpnja 2024.)