go to the original language article
U dvorištu stare kuće u Torovici kod Lezhe, pored vinove loze, postavljeno je 80 pčelinjih košnica. Oko njih se osjeća samo zvuk tišine. U veljači, kada su temperature još niske, pčele su jedva primjetne. Zatim, početkom proljeća, kada cvjetaju cvjetovi, stotine tisuća pčela napušta svoje košnice i mogu se vidjeti kako lete od trešnjinog cvijeta do kadulje ili procvalih kestena. Obližnje livade, stare pašnjake i brežuljci koji okružuju selo postaju Rajski vrt za pčele, omogućujući im da igraju neprocjenjivu ulogu u biološkoj raznolikosti prijenosom peludnih zrnaca i pomažući u oplodnji i proizvodnji sjemena.
Prije nekoliko godina, ovaj izvanredni životni ciklus skoro je bio zaustavljen, jer su pčele bile zaražene američkom gnjilom (AFB), bakterijskom bolešću legla. “Radio sam s pčelama samo tri mjeseca i rečeno mi je da ih spaljujem, jer će u suprotnom zaraziti ostale, slabeći i ubijajući pčelinje kolonije”, kaže Rinaldo Gjolaj, mladi pčelar koji je osnovao “Alpske pčele”.
Tada je imao samo 22 godine, napustio je fakultet da bi uzgajao pčele i odjednom mu se život preokrenuo. “Tjedan dana nisam mogao učiniti ništa drugo osim plakati. Zatim sam se sjetio da sam bio sportaš i izazivao sam sebe u svakom prvenstvu, pa sam shvatio da jedini način da pobijedim jest ustati nakon svakog pada”, dodaje.
“Nije da ne usuđujemo jer su stvari teške, već su stvari teške jer se ne usuđujemo.” Ovaj citat Seneke bio je glavna motivacija za Gjolaja nakon što je izgubio 50 pčelinjih košnica zbog zarazne bolesti. Uspio je kupiti druge pčelinje košnice, suočavajući se s izazovom kojeg bi donijela još jedna iznenadna zarazna bolest ili paraziti, sve do prije dvije godine, kada je saznao za nove košnice koje imaju uređaj za nadzor koji sprječava rizike. Tada je shvatio da će njegov strah nestati.
Prijavio se za financiranje iz projekta “EU za inovacije”, kupivši 30 uređaja za svoje košnice.
“Imaju senzore koji prate pčele bez otvaranja košnica. Kroz zvukove koje izdaje kraljica možemo razumjeti stanje unutar košnice. Uređaji za nadzor prevode zvukove u informacije za nas. Možemo shvatiti jesu li pčele pod stresom, imaju li dovoljno hrane, jesu li zaražene, je li kraljica ozlijeđena ili funkcionira li ventilacija. Zahvaljujući EU fondu za inovacije, sada u stvarnom vremenu učim putem svog telefona što se događa u košnici”, objašnjava Gjolaj.
“Slušanje zvuka” kraljice čini se da nikad nije bilo važnije za životni ciklus. Pčele imaju vitalnu ulogu jer 4 od 5 cvjetova i divljih usjeva trebaju oprašivanje životinja, barem do određene mjere, a naša hrana i zdravlje ovise o tome. Zato prevođenje jezika pčela pomaže u zaštiti našeg svijeta.
U sklopu “Zelene kampanje”, u parku “Alpske pčele” u Torovici, organizirano je šetnja “Kućom Europe”, zajedno s H.A.N.A., omladinskom organizacijom u Lezhe. Deseci mladih pratili su priču o Gjolajevom putu prema uspjehu i važnosti poduzetništva za razvoj područja.
Kada je bio dijete, volio je okus meda. Tako je sve počelo, – kaže Gjolaj mladima, – zatim moraš slijediti svoj san.
“Alpske pčele” proizvode med, pelud, propolis i matičnu mliječ. U narednim mjesecima, Gjolaj će organizirati grupe apiterapije, koje pomažu ljudima koji pate od astme, dodajući društvu još jednu korist od pčela./ (12. kolovoza)