sl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by STA.

Eurobarometar: Visoko povjerenje u nadležne službe u izvanrednim situacijama u Sloveniji

by AI | 01.lis 2024 | Europe in brief AI

Slovenci prema rezultatima ankete Eurobarometer u slučaju vanrednih situacija znatno više od evropskog prosjeka vjeruju hitnim službama, na koje bi se oslonilo čak 94 posto ispitanih.

Slovenci nadležnim hitnim službama prema rezultatima ankete Eurobarometra u vanrednim situacijama vjeruju znatno više od evropskog prosjeka. Foto: Daniel Novaković/STA

Bruxelles – Većina Slovenaca misli da bi nadležne službe hitne pomoći odgovarajuće reagirale u slučaju nesreće, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnijenja Eurobarometra. Slovenci, za razliku od građana EU, također više vjeruju informacijama tih službi i drugih organa za djelovanje u slučaju nesreća.

Većina (89 posto) građana EU oslonila bi se u potpunosti ili djelomično na pomoć obitelji i prijatelja u prvim danima izvanredne situacije. Znatan postotak (81 posto) njih bi se također oslonio na službe za hitne slučajeve. Slovenci su po tom pitanju iznad europskog prosjeka. Na nadležne službe oslonilo bi se čak 94 posto ispitanika, dok bi se na obitelj i prijatelje oslonilo 93 posto.

U EU se većina ispitanika (38 posto) osjeća ugroženom prvenstveno zbog ekstremnih vremenskih uvjeta odnosno rizika povezanih s utjecajem klimatskih promjena. Slijede izloženost izvanrednim zdravstvenim situacijama (27 posto) i poplavama (26 posto). Na nacionalnoj razini, najugroženijima zbog ekstremnih vremenskih uvjeta osjećaju se Grci (61 posto), Maltežani (56 posto) te Slovenci i Mađari (po 48 posto).

Za razliku od 70 posto građana EU, čak 87 posto ispitanih Slovenaca vjeruje informacijama javnih organa i lokalnih službi za djelovanje u slučaju nesreća.

Skoro polovica (49 posto) Europljana bi za informacije o rizicima od nesreća posegnula za nacionalnim medijima, dok bi otprilike trećina kao izvor radije izabrala regionalne medije (36 posto) ili službe za upravljanje izvanrednim situacijama (33 posto).

Slovenci su po tom pitanju ispod prosjeka. Na nacionalne medije oslonilo bi se 39 posto ispitanika, a jednak postotak njih bi za izvor informacija izabrao i obitelj i prijatelje. (1. listopada)