go to the original language article
Bruxelles (dpa) – Čelnici Europske unije u četvrtak su raspravljali o potencijalnim centrima za povrat migranata izvan bloka i drugim pristupima, dok prijestolnice zauzimaju sve restriktivnije stavove.
Izgradnja kampova izvan EU za migrante bez prava boravka u bloku “nije trivijalna”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka.
Ostaju otvorena pitanja, poput koliko dugo bi ljudi ostali u tim centrima i što se događa ako netko ne može biti vraćen u svoju domovinu, rekla je.
Zemlje EU složile su se raditi na povratima, budući da se trenutno samo 20 posto migranata kojima je naređeno da napuste zemlju deportira, rekla je von der Leyen, nakon što je ranije ovog tjedna najavila novi zakonski okvir za povrate u EU.
“Treba razmotriti nove načine za sprječavanje i suzbijanje nepravilnih migracija”, stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon okupljanja u Bruxellesu.
U jeku niza izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka diljem EU i promjenjivog sigurnosnog krajolika, kontroverzno pitanje migracija ponovno se našlo u centru pozornosti.
Krajnje desna vlada Italije najavila je ovaj tjedan da su prvi migranti spašeni na moru dopremljeni u nove kontroverzne azilantske centre u Albaniji kako bi se obradili izvan bloka.
Dolazeći na okupljanje, njemački kancelar Olaf Scholz izražava sumnju u djelotvornost mogućih novih prihvatnih centara.
“Jasno je da koncepti koji predstavljaju vrlo malo kada pogledate brojke, nisu doista rješenje za zemlju tako veliku kao što je Njemačka,” rekao je Scholz. “Imali smo preko 300.000 ljudi koji su prošle godine neregularno došli u Njemačku,” rekao je Scholz, dodajući da centri koji mogu primiti 1.000 ili 2.000 ljudi odjednom neće mnogo pomoći.
Nedavni planovi Poljske da privremeno suspendira pravo na azil na granicama s Rusijom i Bjelorusijom dočekani su sa razumijevanjem. Varšava optužuje Moskvu i Minsk za guranje migranata na poljsku granicu, koja je također vanjska granica EU, u cilju destabilizacije bloka i narušavanja sigurnosti.
Finska, koja graniči s Rusijom na istoku na oko 1.340 kilometara, zatvorila je njihovu zajedničku granicu prošle godine zbog optužbi da Moskva namjerno dovodi nedokumentirane tražitelje azila na prijelaze.
Čelnici EU izrazili su svoju solidarnost s članicama pogođenim političkom instrumentalizacijom migranata. “Izvanredne situacije zahtijevaju primjerene mjere,” stoji u zajedničkoj deklaraciji EU, prije nego što su naglasili da svi poduzeti koraci moraju biti u skladu s pravom EU i međunarodnim pravom.
Zemlje EU ranije su se ove godine složile oko značajne reforme usmjerene na pooštravanje zakona o migracijama i azilu bloka koji su bili godinama u pripremi, ali provedba novog zakonodavstva mogla bi trajati godinama dok neki pozivaju da se proces ubrza.
Ukrajina i Bliski istok također raspravljeni
Uz migracije, dugoročna podrška ratom razorenoj Ukrajini i sukob na Bliskom istoku zauzeli su tijekom summita puno pažnje čelnika.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky pridružio se čelnicima EU radi prezentacije svoje vizije za okončanje rata i apeliranja za daljnju podršku. Mađarska, sklona Rusiji, međutim blokira dodatnu vojnu pomoć.
Čelnici su također raspravljali o sukobu na Bliskom istoku nakon što se prijestolnice bore da se dogovore oko odgovora koji bi mogao pomoći u zaustavljanju sukoba. (17. listopada)