Države članice su se proteklih tjedana natjecale s ‘vlastitim’ pravilima ili željama. Nizozemska i Mađarska žele izuzeti se iz EU migracijske politike i provoditi nacionalnu migracijsku politiku, Njemačka je uvela granične kontrole, a Poljska odbija pustiti tražitelje azila iz Bjelorusije. Ostale države članice nemaju razumijevanja za tu tvrdoglavost i žele prije svega surađivati kako bi postigle glavne zajedničke ciljeve: smanjiti broj dolazaka tražitelja azila i brže vratiti one kojima je odbijen azil.
Na tome inzistira i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen. U migracijskoj bilješci prije summita, navodi deset akcijskih točaka na kojima treba raditi u nadolazeće vrijeme, povrh teško izborenog migracijskog pakta sa strožijim pravilima o azilu. Pažljivo je poslušala rastuće nezadovoljstvo i nestrpljenje raznih država članica, koje su djelomice potaknute desničarskim političkim vjetrom koji je zapuhao.
Tako povjerenica Europske komisije predlaže brže uvođenje dijelova tog migracijskog pakta od lipnja 2026., kako je sada dogovoreno. Želju raznih država članica, uključujući Nizozemsku, da preispitaju i postrože povratak onih kojima je azil odbijen, Von der Leyen razumije. Samo s dobrom politikom povratka migracijska politika djeluje, piše ona.
Također, povratni čvorišta izvan Europske unije gdje odbijeni tražitelji azila trebaju čekati na svoju deportaciju, ponovno su tema rasprave. Dosad su nailazili na politički otpor, ali sada više nije tabu tema.