Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLLES – Postupak donošenja mišljenja Europskog parlamenta o o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru počinje u ponedjeljak popodne kada će biti predstavljen nacrt izvješća o tom pitanju u Odboru za građanske slobode.
Konačnu odluku o proširenju šengena donose članice EU-a, koje su dio toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju je samo savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.
Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
U ponedjeljak popodne će portugalski zastupnik Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, predstaviti nacrt izvješća na Odboru za građanske slobode.
U sklopu priprema za izradu nacrta izvješća Rangel je u subotu bio u Zagrebu, gdje je razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Rangel je izrazio zadovoljstvo razinom pripremljenosti Hrvatske te je istaknuo pozitivne dojmove nakon posjeta policijskoj postaji u Cetingradu, Prihvatilištu za tražitelje azila Zagreb, Ravnateljstvu policije, kao i sa svim razgovorima na političkoj razini u Hrvatskoj.
Europska komisija je u listopadu 2019., nakon četiri godine evaluacije, zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere za pristupanje šengenu. Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku o pristupanju. Vijeće EU-a tada je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.
Ubrzo nakon predstavljanja, o nacrtu mišljenja trebalo bi uslijediti glasovanje o njemu na Odboru za građanske slobode, a nakon toga i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Potom se to mišljenje upućuje Vijeću EU-a koje onda donosi konačnu odluku o pristupanju Hrvatske u šengen, a to se odluka očekuje do kraja ove godine. (9. listopada 2022.)
Hrvatska brzo provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti
ZAGREB – Hrvatska brzo i ambiciozno provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a reforme predviđene u “prvim etapama” implementacije idu vrlo dobro, rečeno je u petak na briefingu Europske komisije (EK).
Predstavnici Komisije od 5. do 7. listopada borave u redovnom radnom posjetu Zagrebu, tijekom kojeg su s predstavnicima vlade i ministarstava te ostalim nacionalnim dionicima razgovarali o svim aspektima provedbe NPOO-a u Hrvatskoj.
Komisija je 20. rujna od Hrvatske zaprimila drugi zahtjev za isplatom financijske potpore u iznosu od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility – RRF), na kojem se temelji NPOO. PredstavniciEK su iskoristili posjetu i kako bi finalizirali procjenu zahtjeva za isplatom te druge tranše.
Također, s predstavnicima vlade su razgovarali o finalizaciji mjera i reformi, njih 45, koje se moraju provesti do kraja ove godine, a uvjet su za isplatu treće tranše.
Kada je riječ o ukupnoj situaciji po pitanju NPOO-a, Hrvatska je po implementaciji pri vrhu zemalja članica EU-a, s obzirom da je zahtjev za isplatom druge tranše poslalo još tek nekoliko zemalja, poručili su EK-ovi stručnjaci.
Istaknuli su da Hrvatska brzo i ambiciozno provodi NPOO, a da reforme predviđene u “prvim etapama” implementacije NPOO-a idu vrlo dobro.
Kada je riječ o ulaganjima, potrebno je vrijeme za njihovu pripremu i provedbu, po tom pitanju je također vidljiv napredak, pri čemu je izazov trenutna globalna situacija, u smislu poremećaja dobavnih lanaca, nedostatka pojedinih sirovina i rasta cijena. (7. listopada 2022.)
Hina organizira međunarodnu konferenciju “Održivi razvoj na Mediteranu – uloga medija”
ZAGREB – Međunarodna konferencija „Održivi razvoj na Mediteranu – uloga medija“ u organizaciji Hine u utorak će u Dubrovniku okupiti čelne ljude novinskih agencija sredozemnih zemalja te stručnjake za ekološke prakse u poslovanju.
Cilj konferencije je promicanje održivosti, društveno odgovornog poslovanja i zaštite okoliša, posebno na području Sredozemlja.
Riječ je o moru na čijim obalama živi oko 250 milijuna ljudi u 22 države, a koje se, prema nekim istraživanjima, zagrijava 20 posto brže od ostatka svijeta. Mediteran je jedno od najprometnijih mora – na njemu se odvija 20 posto svjetskog morskog prometa, stoji u podacima Ujedinjenih naroda.
Sredozemlju osim zagrijavanja i prometa između ostalog prijete i pretjerani izlov ribe, zagađenje i otpad, invazivne vrste, gubitak bioraznolikosti, podvodna buka i uništenje dna, objavila je Europska agencija za okoliš.
Stručnjaci naglašavaju kako je za očuvanje tog krhkog ekosustava ključna suradnja država koje izlaze na njegovu 46 tisuća kilometara dugu obalu, u čemu ulogu imaju i mediji.
Osim predstavnika novinskih agencija s Mediterana, okupljenih u udruženju AMAN, na konferenciji će sudjelovati i stručnjaci s područja održivog poslovanja, razvoja, komunikacija, ekologije, te predstavnici medija koji prepoznaju značaj ovih tema.
Predviđeno je predstavljanje novog portala Hine – Zelena Hrvatska te iskustava Hine tijekom EU projekta Zeleni plan za Mediteran.
Dan nakon konferencije održat će se 30. opća skupština AMAN-a na kojoj će Hina preuzeti jednogodišnje predsjedanje tim udruženjem. Sudionici će potom u Konavlima posjetiti farmu na kojoj će se upoznati sa stoljetnom tradicijom svilarstva tog područja. (10. listopada 2022.)
Fuele: Crna Gora jedina zemlja spremna pridružiti se danas EU-u
ZAGREB – Bivši povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fule kazao je u petak, na panel raspravi „Proširenje EU: Jesmo li spremni za zapadnobalkanske zemlje?”, da je Crna Gora jedina koja je spremna pridružiti se Europskoj uniji jer sa sobom ne nosi previše tereta iz svoje povijesti.
Na panel raspravi koju su organizirali Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Mreža mladih Hrvatske, raspravljalo se o europskoj perspektivi šest zemalja zapadnog Balkana, područja koje uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
„Jedina od šest zemalja koje kucaju na vrata, koja je spremna pridružiti se EU, onakvoj kakva je ona danas, jest Crna Gora. To je činjenica, radi se o maloj zemlji, koja sa sobom ne nosi mnogo povijesnog tereta i može se brzo priključiti europskoj obitelji ako se fokusira na reforme”, rekao je nekadašnji povjerenik Europske komisije.
Međutim, tzv. “motor proširenja”, koji je bio neizostavan dio povijesti Europske unije, nažalost je stao, dodao je Čeh. On smatra kako bi političkim liderima zemalja zapadnog Balkana poticajna mogla biti dodjela statusa zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji.
“Na kandidature Ukrajine i Moldavije trebali bi gledati kao na izazov za zemlje zapadnog Balkana, izazov za stvaranje potrebnih uvjeta na svim poljima, nužnih za završetak pristupnih pregovora. Također, nadam se da su političari iz zapadnih članica dobili poruku, a to je da je proširenje geopolitičko pitanje”, istaknuo je.
Iako Hrvatska podupire proširenje Europske unije na zapadni Balkan, do proširenja ne dolazi zbog stagnacije na području reformi u navedenim državama, a ne samo zbog geopolitičkih razloga ili interesa, smatra zastupnik pučana (EPP) u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Osim toga, procese nužne transformacije tih zemalja usporavaju i osjećaji frustracije koji se javljaju u dijelu javnosti.
Za razliku od Crne Gore, za koju Füle smatra da je spremna pridružiti se EU, Srbija je još daleko od spomenutog cilja, naglasila je zastupnica socijaldemokrata u Europskom parlamentu Alessandra Moretti, ujedno i predsjednica izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Srbije.
“Mislim da su Srbija i njezin predsjednik Aleksandar Vučić napustili ideju ulaska u EU, kao i standarde koji vrijede u europskim demokracijama”, izjavila je. (7. listopada 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.