go to the original language article
Stockholm – Jedan od glavnih ciljeva tijekom klimatskog summita COP29 u Azerbajdžanu je postizanje novog cilja o tome koliko donatorske zemlje trebaju uložiti godišnje od 2025. – i švedski glavni pregovarač Mattias Frumerie vjeruje da će to biti teško. Posljednji put takva odluka donesena je 2009. godine.
“Postoji prijedlog na stolu od 1.400 milijardi dolara godišnje. To mi u Švedskoj i EU ne smatramo realnim. No, imamo donju granicu od 100 milijardi, pa će se negdje između toga naći rješenje. Ali može biti teško jer se radi o novcu”, kaže Mattias Frumerie.
Drugo veliko pitanje je tko će plaćati?
“Rado bismo vidjeli da više zemalja učestvuje u plaćanju, kao što su Kina i zaljevske države. Problem za njih nije novac, već to što ne prijavljuju svoje financiranje na isti način kao druge zemlje donatori. Razlog je taj što ne žele biti uključeni u grupu koja se po Pariškom sporazumu kategorizira kao razvijene zemlje”, kaže Frumerie.
Ako bi ih se kategoriziralo kao razvijene zemlje, njihov strah je da bi morali pojačati svoje klimatske aktivnosti i smanjiti emisije više.
“Ali vjerujem da možemo pronaći formulaciju u tekstu koja će im omogućiti da više doprinesu bez osjećaja zarobljenosti.”
(11. studenog)