Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

ZAGREB – Hrvatska je iz financijske perspektive 2014. – 2020. dosad ugovorila projekte vrijedne 13,7 milijardi eura, a ukupno isplatila 8,35 milijardi eura ili 78 posto dodijeljenih sredstava, izvijestilo je resorno ministarstvo istaknuvši da je po iskorištenosti sredstava iza Hrvatske 12 država.

“Do 20. listopada 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,73 milijardi eura, ukupno je isplaćeno 8,35 milijardi eura, odnosno 77,81 posto dodijeljenih sredstava, a ovjereno 6,90 milijardi eura, odnosno 64,34 posto dodijeljenih sredstava”, kaže se u priopćenju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a.

Ministrica Nataša Tramišak je, kako se navodi, održala sastanak s hrvatskom članicom Europskog revizorskog suda Ivanom Maletić, s kojom je razmijenila podatke o 2021. godini kao i trenutnoj iskorištenosti fondova EU-a u prvih deset mjeseci 2022. godine.

Tramišak je pohvalila napore korisnika da sve svoje ugovorene projekte završe do kraja 2023. godine nakon čega će se povući crta i vidjeti koliko je Republika Hrvatska ukupno iskoristila sredstava.

“Ministarstvo učestalo obavještava sve korisnike koji koriste sredstva fondova EU-a da svoje projekte trebaju privesti kraju kako bi uspjeli povući sva sredstva koja su ugovorili, a brojka od 78 posto isplaćenih sredstava već sada je pokazatelj da se veliki broj projekata priveo kraju”, naglasila je Tramišak.

Osvrnula se i na podatke od početka mandata te istaknula kako se od srpnja 2020. bilježi značajno povećanje, sa 37 na 78 posto isplaćenih sredstava, a ukoliko ovim tempom nastavi isplaćivati sredstva krajnjim korisnicima i ovjeravati ih prema Europskoj komisiji, Hrvatska bi na kraju financijske perspektive mogla biti među najuspješnijim državama EU-a. 3. studenoga 2022.)

Scholz poziva zemlje zapadnog Balkana da riješe međusobne probleme

BERLIN – Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je u četvrtak, na početku susreta na vrhu zemalja zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa, kako ove zemlje pripadaju u Europsku uniju te ih je pozvao na rješavanje međusobnih problema.

“Europa je potpuna samo sa zemljama zapadnog Balkana. Ove zemlje su dio slobodnog i demokratskog dijela Europe”, rekao je njemački kancelar na početku samita koji se održava u Berlinu.

On je dodao kako se na blagostanje i sigurnost ovih zemalja ne može promatrati odvojeno od ostatka Europe.

Scholz je istodobno naglasio kako napori za integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU moraju biti intenzivirani.

“Naša je zadaća da obećanje ulaska u EU i ispunimo”, rekao je njemački kancelar.

On je, posebice u sjeni aktualne situacije u Europi i ruske agresije u Ukrajini, pozvao zemlje ove regije da prebrode međusobne sukobe.

“Agresija na Ukrajinu nas prisiljava da budemo složni i obranimo slobodu Europe”, rekao je njemački kancelar.

Istodobno je pohvalio napredak u međusobnoj suradnji zapadnobalkanskih zemalja koji je, između ostalog, doveo i do potpisivanja sporazuma o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, te fakultetskih i strukovnih diploma.

“To vas još više približava europskim standardima”, rekao je Scholz.

Od izazova koji stoje pred zemljama zapadnog Balkana i Europske unije Scholz je spomenuo i nereguliranu migraciju te je pritom posebice istaknuo potrebu usklađivanja viznog sustava zemalja regije s onim Europske unije. (3. studenoga 2022.)

EU i međunarodna zajednica zabrinute zbog stanja u Crnoj Gori

PODGORICA – Europska unija i Sjedinjene Države izrazile su zabrinutost zbog usvajanja zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim parlamentarna većina namjerava ograničiti ustavne nadležnosti predsjedniku države Milu Đukanoviću i prenijeti ih na crnogorsku skupštinu, prenijeli su u četvrtak podgorički mediji.

EU je pozvala političke aktere na dijalog o izlasku iz “trenutne političke slijepe ulice”, kako bi se ostvarila želja građana Crne Gore o članstvu u EU.

“Svi zakoni trebaju biti u skladu s Ustavom. Ovo pitanje je posebno osjetljivo zbog odsustva efikasnog Ustavnog suda”, priopćila je Delegacija EU u Crnoj Gori za Radio slobodnu Europu.

U istom kontekstu reagirala su veleposlanstva Njemačke, Velike Britanije i Češke, koja trenutačno predsjeda EU-om.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici priopćilo je kako je SAD zabrinut zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih čelnika, te je pozvalo sve strane da zajedno pronađu izlaz iz političke krize, koji bi bio u skladu s crnogorskim Ustavom.

Tim povodom u Podgorici je u srijedu navečer prosvjedovalo nekoliko stotina građana koji su tvrdili da se radi o ustavnom puču.

Zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata Alekse Bečića i građanski orijentirane koalicije Crno na bijelo, premijera Dritana Abazovića, izglasali su 1. studenog izmjene zakona kojima obavezuju Đukanovića da predloži mandatara u roku od 30 dana od izglasavanja nepovjerenja Vladi. U suprotnom mandatarom će smatrati kandidata koji ima podršku većine ukupnog broja zastupnika.

Iako je Ustav izričit u tome da predsjednik predlaže mandatara, za ovaj prijedlog zakona glasao je 41 od 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.

Crnogorski parlament usvojio je, na sjednici koja je završena u srijedu nakon ponoći, izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore kojim se želi primorati Milo Đukanović da mandat za formiranje nove vlade povjeri Miodragu Lekiću iz DEMOS-a, kojega su sredinom prošlog mjeseca predložile stranke prosrpske orijentacije.

Đukanović je ranije odbio dati Lekiću mandat obrazlažući taj postupak činjenicom da ga nije podržala većina zastupnika u crnogorskom parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok je četvoro zastupnika iz koalicije Crno na bijelo premijera Dritana Abazovića dalo verbalnu podršku.(3. studenoga 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.