go to the original language article
“U današnjem geopolitičkom svijetu moramo jasno staviti do znanja da smo mi jedini pravi partner koji Zapadni Balkan ima i da su njihove aspiracije da postanu dio Europske unije stvarne”, izjavio je De Croo.
Od ruske vojne invazije na Ukrajinu 2022. godine, posrnula europska politika proširenja prema Zapadnom Balkanu dobila je novi zamah. “Svi vjerujemo da je proširenje najgeopolitičkije ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet”, potvrdio je Antonio Costa, novi predsjednik Europskog vijeća.
Za razliku od svog prethodnika Charlesa Michela, koji je sugerirao 2030. godinu, Costa ne iznosi konkretan datum za proširenje. De Croo je također naglasio da članstvo u EU mora biti zasnovano na zaslugama i konkretnim reformama svake zemlje kandidata. On nije “fan” velikog praska kao 2004. godine, kada je deset zemalja pristupilo odjednom.
Na samitu su zemlje Zapadnog Balkana izrazile svoju frustraciju zbog sporog napretka procesa proširenja, rekao je Costa nakon završetka sastanka. EU zadržava članstvo u regiji kao mamac za suzbijanje ekonomske i geopolitičke utjecaje Rusije i Kine, ali se ostvaruje samo skroman konkretan napredak. Costa je ipak naglasio da su Crna Gora i Albanija dvije zemlje koje su “u prošloj godini ostvarile značajan napredak”.
“Želimo postati 28. članica u 2028. godini. To je ambiciozno, ali ostvarivo”, izjavio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović. Prema riječima predsjednika, to bi “poslalo snažan i jasan signal svima drugima da je proces proširenja još uvijek živ i da reforme donose plodove”.