Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Neki gospodarski subjekti iskoristili su prelazak na euro za povećanje cijena, rekao je premijer Andrej Plenković u emisiji Talking Europe na kanalu France 24 u kojoj je govorio o ulasku Hrvatske u eurozonu i šengen.
Hrvatska je prvog dana 2023. postala članica eurozone, ali prelazak s kune na euro nije prošao bez problema.
“Nažalost, nakon 1. siječnja su neki naši gospodarski subjekti iskoristili to vrijeme za povećanje cijena pojedinih proizvoda i usluga. Vlada je brzo reagirala i pokrenula inspekcije. Naša uloga, kao i uloga nevladinih udruga, je zaštita potrošača”, rekao je Plenković.
“Energetska kriza, kriza s cijenama hrane, inflatorni pritisci posvuda: to je na neki način poremetilo put koji je bio dobro uspostavljen i trebao se dogoditi bez ikakvih problema”, dodao je.
Osim prihvaćanja nove valute, Hrvatska je ušla u šengen i ukinula kontrole na 73 granična prijelaza.
“Ljudi su stvarno oduševljeni što više nema graničnih kontrola na prijelazima između Hrvatske i Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Sedamdeset i tri granična prijelaza sada su bez policije i bez carine. To znači da ljudi slobodno idu na zapad ili na sjever Europe. To znači manje troškova, a više turista u Hrvatskoj. Osamdeset i dva posto turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruju ljudi koji dolaze iz šengenskog prostora. Ovo će biti velika ekonomska korist”, istaknuo je Plenković za Talking Europe.
Dodao je da Hrvatska može biti poticaj svojim susjedima. “Čuvat ćemo vanjsku šengensku granicu jednako učinkovito kao što smo čuvali vanjsku granicu EU-a. Obveze su veće, a čini se da je sve u najboljem redu. Želim reći da naš primjer i naši iskoraci trebaju biti poticaj drugim zemljama jugoistočne Europe”, rekao je premijer. (14. siječnja 2023.)
Upozorenje Crnoj Gori o mogućoj suspenziji pregovora
PODGORICA – Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon upozorila je u nedjelju Crnu Goru da bi se pristupni pregovori s EU-om mogli zaustaviti ako šesti pokušaj izbora sudaca Ustavnog suda ne uspije.
Fajon je, nakon susreta s predsjednicom crnogorskog parlamenta Danijelom Đurović, naglasila da je to “ozbiljna prijetnja”.
“Na strani političara je da stisnu ruku i naprave ono što smo dogovorili”, rekla je Fajon.
Fajon je krajem prosinca zajedno s austrijskim šefom diplomacije Alexanderom Schallenbergom imenovana za posebnu izaslanicu EU-a za Crnu Goru.
Ona je nenajavljeno u nedjelju posjetila Podgoricu gdje su u tijeku završne pripreme za izbor sudaca Ustavnog suda, o kojima će zastupnici glasati krajem siječnja ili početkom veljače.
Fajon se ranije u nedjelju susrela i s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem, a na kraju posjeta izrazila je nadu da će prije 23. siječnja kada treba podnijeti izvješće Bruxellesu imati pozitivne vijesti.
“Imam dobar osjećaj nakon razgovora, nadam se da su svi političari svjesni koliko je Ustavni sud važan. Želim da Crna Gora opet dođe u grupu koja napreduje ka EU-u, a ne u grupu o kojoj razgovaramo kao problemu u EU”, rekla je Fajon. Crna Gora je već mjesecina u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi.
Vlada Dritana Abazovića od kolovoza je u tehničkom mandatu, a Ustavni sud te zemlje ne funkcionira od rujna jer broji svega troje od ukupno sedam sudaca i ne može donositi odluke. (15. siječnja 2023.)
Švedska: Pobjeda Ukrajine egzistencijalno pitanje za Europu
KIRUNA – Pobjeda Ukrajine koju je napala Rusija egzistencijalno je pitanje za Europu i za EU nema većeg prioriteta od toga, izjavio je u petak Ulf Kristersson, premijer Švedske koja je 1. siječnja preuzela predsjedanje EU-om.
“Ukrajinska pobjeda ima egzistencijalno značenje za Europu, nema prečeg prioriteta od Ukrajine. Sudbina Ukrajinije ujedno je i sudbina Europe”, rekao je Kristersson na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Europske komisije (EK) Ursulom von der Leyen.
Švedska vlada je u četvrtak i petak ugostila članove EK-a u Kiruni, najsjevernijem gradu u Švedskoj. Na sastanku se razgovoralo o prioritetima za sljedećih šest mjeseci.
Predsjednica EK-a je istaknula da EU treba pojačati pritisak na Rusiju i nastaviti pomagati Ukrajini.
“Ukrajinu podupiremo od prvog dana invazije i nastavit ćemo je nepokolebljivom podržavati. Također moramo nastaviti s pritiskom na Rusiju”, rekla je von der Leyen.
Dodala je da je Europska unija bila previše ovisna o ruskim fosilnim gorivima. Rusija je smanjila isporuku plina EU-u za 80 posto, ali je Unija to uspjela nadoknaditi iz drugih izvora.
“Sada su cijene pline manje nego prije ruske agresije, nismo ostajali bez električne struje, skladišta plina su puna, udvostručili smo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora”, rekla je von der Leyen.
Najavila je da će EK na proljeće objaviti prijedlog reforme tržišta električne energije i da će razraditi mehanizam za zajedničku nabavu plinu.(13. siječnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.