el flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by AMNA.

Jezera, potoci, rijeke, izvori…: površinske vode u Europi su u “kritičnom” zdravstvenom stanju, upozorava izvješće Europske komisije, koja traži resurse za suočavanje s onečišćenjem.

“Samo 39,5% mase površinskih voda u Europskoj uniji bilo je u dobrom ekološkom stanju, a 26,8% u dobrom kemijskom stanju” 2021. godine, u usporedbi s 33,5% 2015. godine.

“To je prvenstveno zbog ozbiljnog onečišćenja živom i drugim toksičnim zagađivačima”, objašnjava Europska komisija.

Nasuprot tome, podzemne vode su doživjele blago poboljšanje: 86% mase podzemnih voda bilo je u dobrom kemijskom stanju 2021. godine, u usporedbi s 82,2% 2015. godine.

Izvješće Europske komisije procjenjuje da države članice neće uspjeti postići europske ciljeve kvalitete vode do 2027. godine.

Ovlaštena za okoliš, europska povjerenica Jessica Roswall očekuje da će predstaviti “strategiju za zaštitu voda” u narednim mjesecima.

Također se obvezala predstaviti prijedlog za izmjenu zakona o kemikalijama u Europi (Reach) i za bolje suočavanje s PFAS-ima (perfluoriranim alkiliranim tvarima), vječnim sintetičkim zagađivačima koji onečišćuju vodu, do kraja godine.

Europska unija bi željela zabraniti PFAS-e u proizvodima za svakodnevnu potrošnju “kao što su kutije za pizzu ili vodootporna odjeća”, objasnila je švedska europska povjerenica novinarima. Od zabrane bi možda bila izuzeta određena roba koja se smatra nužnom i koja se uglavnom odnosi na medicinsko područje.

Okoliš, dekontaminacija PFAS-a “koštat će puno novca”, priznaje Jessica Roswall i ističe ulogu koju inovativne tvrtke mogu igrati u tome.

Očekuje se žestoka borba na proljeće unutar Europske unije u pregovorima o sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2028-2034.

Za okoliš “moramo biti inovativniji u financiranju”, izjavljuje povjerenica i poziva se na “prirodne kredite” koje mogu zaraditi i reinvestirati ekološki “islavnici” uzgajivači ili vlasnici šumskih zemljišta.

Varijacija kontroverznih karbonskih kredita, ideja “kredita za prirodu” ili “kredita za biološku raznolikost” prima se sa velikim skepticizmom od strane nevladinih organizacija, koje strahuju od nove “financijalizacije” okoliša. (4/2/2025)