go to the original language article
Bruxelles – Proračun EU za vojnu mobilnost još je uvijek “relativno skroman” u usporedbi s potrebama, izjavio je predsjednik Europskog revizorskog suda (ERS) Tony Murphy na konferenciji za novinare u srijedu. Najnovije izvješće ERS-a prikazuje kako i dalje postoje velike prepreke vojnoj mobilnosti unutar EU, tj. premještanju trupa ili opreme preko unutarnjih granica. Odgovarajući EU akcijski plan nije učinkovit.
Ciljevi obrane su se promijenili: “Rat se vratio na kontinent”, rekao je Murphy. Logistika je ključna komponenta vojnih operacija: “Često se kaže da logistika dobiva ratove.” Prema najnovijem izvješću ERS-a, oružane snage zemalja EU ipak nisu u stanju brzo se kretati unutar cijele EU. U proračunu EU za 2021.-2027. po prvi put su sredstva namijenjena za prometnu infrastrukturu s civilno-vojnim dvostrukim korištenjem.
Zbog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine strateški zaostaci EU u vojnoj mobilnosti postali su posebno hitni. Potom je u studenom 2022. Europska komisija “pod pritiskom vremena objavila” drugi akcijski plan za vojnu mobilnost koji pati od “konceptualnih slabosti”, kritiziraju revizori. Stoga pozivaju Europsku komisiju da pomnije prati njegovu provedbu i pažljivije ocijeni napredak i probleme.
“Vojna mobilnost je od presudne važnosti za uvjerljivu obrambenu sposobnost EU i mora neupitno brže napredovati. Potrebna brzina još nije postignuta jer prepreke i dalje postoje”, rekao je Marek Opioła, član revizorskog suda odgovoran za izvješće. Često se birokratske prepreke postavljaju na put premještanju vojnih jedinica: Na primjer, tenkovi iz jedne zemlje EU često ne mogu prijeći kroz drugu ako su teži nego što to dopuštaju tamošnji prometni propisi.
Novčana sredstva ispražnjena davno prije isteka roka
Revizori su također utvrdili da Europska komisija u izradi svog akcijskog plana nije dovoljno unaprijed analizirala potrebe. Ukupno 1,7 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. relativno je malo za vojnu mobilnost. Iako su sredstva EU brzo stavljena na raspolaganje i poslan važan politički signal, potražnja je daleko nadmašila ponudu, pa su sredstva bila iscrpljena već krajem 2023. godine. Tako je nastala financijska praznina od više od četiri godine. Predsjednik revizorskog suda Murphy rekao je da je problem za zemlje EU i to što ne postoji “središnja kontakt točka” koja koordinira EU mjere u području vojne mobilnosti. Stoga revizorski sud preporučuje uspostavu takvog koordinacijskog tijela.
Kako bi se popunili trenutni i budući nedostaci u financiranju, Komisija bi trebala pronaći mogućnosti za financiranje infrastrukturnih projekata s dvostrukom uporabom u okviru višegodišnjeg proračuna EU, primjerice sredstvima iz prometnog sektora, prema daljnjoj preporuci izvješća.
Geopolitički i vojni čimbenici kao i strateška važnost lokacija nisu dovoljni uzeti u obzir pri odabiru infrastrukturnih projekata s dvostrukom uporabom koji se financiraju, kritiziraju revizori dalje. EU je uglavnom financirala projekte na istoku Unije i gotovo nijedan na južnoj ruti prema Ukrajini. Austrija nije zatražila EU sredstva za infrastrukturne projekte s dvostrukom uporabom koji predviđaju civilnu i vojnu utilizaciju, stoga nije bila među ispitivanim državama EU.
Transeuropska prometna mreža prolazi i kroz Austriju
Četiri osnovna koridora transeuropske prometne mreže (Rajna-Dunav, Baltičko more-Jadran, Skandinavija-Sredozemlje i zapadni Balkan – istočno Sredozemlje) također prolaze kroz Austriju; EU financiranje za (civilne) TEN-V prometne projekte u Austriji nije neuobičajeno. Za poboljšanje vojne mobilnosti u okviru EU, Austrija je sudjelovala u projektu pojednostavljivanja i standardizacije prekograničnih vojnih transportnih procedura.
Za teritorijalnu obranu EU odgovorne su pojedine države članice EU. Također, NATO igra važnu ulogu; 23 od 27 država članica EU također su članice NATO-a. Prema reviziji Europske obrambene agencije iz 2024., ukupni izdaci za obranu država članica EU očekuju se da će porasti za više od 30 posto u 2024. u odnosu na 2021., na procijenjenih 326 milijardi eura. Tako su dostigli “nikad prije postignut udio” od 1,9 posto BDP-a EU. (06.02.2025.)